Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

ASERTIVNOST

No description
by

Tijana Vidovic

on 21 June 2015

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of ASERTIVNOST

JA - PORUKE - izražavanje svojih želja i osjećaja u prvom licu jednine
Koristeći se tehnikom JA - poruka jasno možemo iskazati kako sugovornikovo ponašanje djeluje na nas. Izgovarajući JA - poruke ne optužujemo sugovornika, već mu pružamo priliku preuzimanja odgovornosti za svoje postupke i mogućnosti promjene ponašanja tako da ono nije smetajuće za nas, već omogućuje pronalaženje nekog druge inačice razgovora i ponašanja kojim zadovoljavate svoje potrebe ili zahtjeve.
TRODJELNA STRUKTURA JA – PORUKE
Govornik (odnosno inicijator razgovora) započinje razgovor na sljedeći način:
1. NAVODI KONKRETNI PRIMJER PONAŠANJA SUGOVORNIKA KOJI JE IZAZVAO NELAGODU, LOŠ OSJEĆAJ (Kada analiziramo rad s djecom, uvijek započinjete s navođenjem svega onoga što nije bilo dobro…).
2. OPISUJE SVOJE OSJEĆAJE (…smeta me… ljuti me…bojim se…žalosti me…)
3. ISKAZUJE SVOJA OČEKIVANJA SUGOVORNIKU KOJA BI TREBALA POBOLJŠATI ODNOS (Želim…Očekujem…Možda da razmisliš i učiniš nešto drugačije…)

Postavljanje jednostavnih pitanja
Tehnika postavljanja jednostavnih pitanja temelji se na postavljanju onolikog broja pitanja koliko nam je potrebno da bismo shvatili o čemu je riječ u potpunosti – pojasnili si i izbistrili si sve ono što nam nije jasno. U ovom postupku dopuštena su i pitanja koja započinjemo upitnom riječi zašto koju nije inače dobro upotrebljavati jer kod sugovornika može izazvati osjećaj da je napadnut, odnosno reakciju obrane. No, koristeći se ovom tehnikom, pitanje zašto ima funkciju razjašnjavanja nejasnoća.
Verbalna ustrajnost
JA poruke
Znati reći NE
ZNATI REĆI NE – poruka kojom iskazujemo da nešto ne želimo učiniti bez osjećaja nelagode.
Naše živote uvelike određuju poruke u kojima izričemo potvrdne tvrdnje ili niječne tvrdnje (situacije u kojima izričemo DA, odnosno NE). Tehniku ZNATI REĆI NE dobro je iskoristiti u situacijama kada nas ljudi traže da činimo nešto što ne želimo činiti ili kad znamo da nešto nije dobro činiti. Važno je govoriti i DA i NE. No, također je važno pritom biti iskren i ostati svoj - bez skrivenih namjera i glume, treba govoriti ono što uistinu mislite i to što konkretnije. Ljudi ne vole nagađati, a i ne mogu nagađati što netko drugi uistinu misli, što hoće, treba ili želi. Valja osvijestiti da trebamo steći vještinu slobodnog izricanja istine i vođenja brige da u takvoj komunikaciji ne povrijedimo sugovornika. Kada iskazujemo svoje negodovanje i zastupamo svoje NE, moramo biti iskreni, a ne izgovarati rečenice tek usput ili reda radi.

verbalna ustrajnost - ponavljanje misli, rečenica tako dugo dok ne dobijete željenu razumnu reakciju.
Ako vam se čini da vas sugovornik ignorira ili ne želi dati odgovor na vaše pitanje, u redu je tražiti i ponavljati više puta iste misli ili rečenice, ali bez agresije i nenapadno tako da kod sugovornika ne izazovete suprotan efekt.
ASERTIVNOST
1. primjer
Pripravnik se našao u situaciji u kojoj mentoru treba reći kako se osjeća
Kada mi prilikom osvrta nabrajate što sve nije bilo dobro, osjećam se neuspješno. Molim Vas, možete li mi najprije reći što sam dobro učinila, a onda predložiti što bi trebalo biti drugačije!
2. primjer
Mentor nije zadovoljan kako pripravnik ispunjava svoje obaveze i treba s njime o tome razgovarati
Kada ne odradiš ono što smo dogovorili na osvrtu, osjećam se loše.
Možeš li unaprijed reći, hoćeš li moći ostvariti dogovoreno, ili, ako ne odradiš dogovoreno, objasniti zašto to nisi mogao učiniti!

Svoje negodovanje možete izreći:
Žao mi je, ali kada o tome stvarno razmišljam ...
Ne, hvala na pitanju.
Ne, žao mi, neću to moći izvesti.
Ne, jednostavno ne želim.
Ne, jednostavno mi to nije ugodno.

Nećete pogriješiti, ako izgovorite niz pitanja koji slijedi:
Molim Vas, možete li ponovno to objasniti?
Molim vas, biste li mi mogli pomoći da bolje razumijem?
Zašto bi nas to trebalo brinuti?
Izričući i zastupajući svoje želje govorite u prvom licu jednine, primjerice:
Ja želim svoje pripravnike naučiti kako izrađivati kvalitetna didaktička sredstva za rad s djecom i za to će mi trebati više potrošnog materijala.
– Ali mi nemamo novaca!
Ja mogu dobiti dio neoblikovanog materijala, dat će mi roditelji, no nešto će ipak trebati nabaviti.
– Ne možemo si to priuštiti.
Ja mislim da to pripravnici trebaju naučiti, što vi mislite?
– Mislim da trebaju, ali nema novaca za nabavu materijala.
Ja ću vidjeti što pripravnici mogu sami nabaviti, a koliko vrtić može izdvojiti?
- Dobro možemo 500 kn mjesečno!
Full transcript