Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

PRIRODOSLOVLJE

No description
by

Marija Đurić

on 18 April 2014

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of PRIRODOSLOVLJE

ORGANIZMI I OKOLIŠ
PODRIJETLO ŽIVOTA
Doba mikroorganizama
sva su živa bića građena od jedne ili više stanica
one su temeljne žive jedinice organizma (kemijske reakcije života zbivaju se unutar stanica)
svaka stanica nastaje iz već postojeće stanice

PRIRODOSLOVLJE
Mentor: Nada Vijtiuk
Marija Đurić
studentica 1. godine

Sveučilište u Zagrebu
Učiteljski fakultet

VELIKI PRASAK
prije 18 mild. godina
atomi vodika i helija -> zvijezde

NASTANAK ZEMLJE
prije 4,6 mild. godina
oblaci Sunčevog sustava u orbitama malih zvijezda se hlade -> planeti, mjeseci i mala nebeska tijela

zemlja - usijana lava
površina hladi
prvi kontinenti
vodena para
kiša oceani
Organske molekule
prisutni od samog početka (u svemirskim oblacima)
drugi izvor: ugljikovi hondriti (adenin, gvanin, citozin, timin i uracil
Müller-Ureyev pokus (nastanak organskih molekula iz anorganskih
purini, pirimidini, aminokiseline
GEOLOŠKA RAZDOBLJA
PREKAMBRIJ
4.6 mild. god-570 mil. god.
PROTEROZOIK
bakterije i jednostanični eukarioti
PALEOZOIK
240-570 mil. godina
PANGEA-ploče se pomiču i stvaraju planine, mora se pojavljuju i nestaju
MEZOZOIK
65-225 mil. godina
Razdvajanje Pangee
masovno izumiranje vodenih i kopnenih životinja
doba divovskih gmazova - dinosaura
vlažne tropske prašume
ptice, sisavci, kritosjemenjače
KENOZOIK
prije 65 mil. godina do danas
kontinenti kao danas
novi uvjeti, lokacije
val izumiranja - KRAJ DOMINACIJE GMAZOVA
brojne vrste ptica, sisavaca, kritosjemenjača
3,8 mild. god. -
kvarcne stijene
jugozapadni Grenland
izotop ugljika kao u živim org. - najstariji nalaz tragova života

3,5 mild. god.
-
stromatoliti
zapadna Australija
cijanobakterije (anaerobi) - započeli oslobađanje kisika

Endosimbiotska teorija
Lynn Margulis
mitohondriji+bičevi+kloroplasti = eukarioti s organelima
fotosintetske bakterije i neke aerobne su u simbiozi sa prokariotskim stanicama
METAZOA
prije 670 mil. godina doba mikroba dolazi do kraja a počinju se razvijati METAZOE tj. višestanične životinje
TAKSONOMIJA
Carl von Linne
dvoimeno nazivlje ili

BINARNA NOMENKLATURA
svrstao životne oblike u skupine na temelju zajedničkih karakteristika

RED:
ROD:
VRSTA:
HOMO SAPIENS
KOLJENO:
PORODICA:
RAZRED:
NADCARSTVO
EUBACTERIA
jednostanični organizmi
prave bakterije
vidljive mikroskopom
ARCHEA
prabakterije, prilagođene ekstremnim uvjetima
EUKARYA
membranom obavijena jezgra
linearna DNA
djeljenje mitozom
CARSTVA
MAHOVINE
PAPRATNJAČE
SJEMENJAČE
golosjemenjače
kritosjemenjače
jednosupnice
dvosupnice
PROTISTI
FUNGI
PLANTAE
ANIMALIA
ČOVJEK
NADCARSTVO:
EUCARYA

CARSTVO:
ANIMALIA
CHORDATA
MAMMALIA
PRIMATI
HOMINIDIAE
HOMO
ROD:HOMO
VRSTA: SAPIENS
OBILJEŽJA ŽIVIH BIĆA
ORGANIZACIJA
sva su bića građena od jedne ili više stanica
PRILAGODBA
specifične strukture i ponašanje bića koji omogućuju bolje iskorištavanje okoliša
nasljedne su
bića se opskrbljuju energijom i tvarima iz okoliša - tako se prilagođavaju
METABOLIZAM
zbroj kemijskih reakcija potrebnih za održavanje života
POKRETANJE
pojavna osobitost života
pokreću se iskorištavanjem vlastite snage
PODRAŽLJIVOST
uočavanje promjena okoliša
RAZMNOŽAVANJE
stvaranje potomstva
RAZVITAK
fizičke promjene i promjene ponašanja tijekom života
NASLIJEĐE
geni kontroliraju svakodnevne funkcije
DNA
-
u njoj su pohranjene genske informacije
mutacije (slučajne promjene DNA strukture)
- ključne za postizanje raznolikosti živih bića
EVOLUCIJA
mjenjanje jedinki neke vrste tijekom duljeg vremena
proces genske modifikacije
JEAN BAPTISTE LAMARCK
istraživao teoriju evolucije
žirafe su produživale svoje vratove i tako stvorile novu osobinu koja se naslijeđem prenijela na potomstvo
CHARLES DARWIN
Istraživao razlike živih bića:
jedinke populacije se u mnogočemu razlikuju i samo se neke osobine prenose na iduću generaciju
populacije stvaraju veći broj potomstva od kapaciteta okoliša

Jedinke iste populacije se međusobno bore za opstanak.
PRIRODNA SELEKCIJA
evolucijski mehanizam nastanka raznolikosti
prilagođeni organizmi prežive i prenose svoje gene uspješnije od neprilagođenih
ATOMI, MOLEKULE I ŽIVA TVAR
ATOMI
John Dalton

svaki element se sastoji od jednakih djelova
atomski broj el
.
-

jezgra
elektroni
broj protona u jezgri
atomska masa el. -
zbroj protona i neutrona u jezgri
MOLEKULE
skupine istih ili različitih atoma vezanih energetskim vezama -
MOLEKULARNIM VEZAMA
SLOBODNI RADIKALI
- glavni uzroci starenja i mnogih bolesti
nepolarna kovalentna veza
- simetrična raspodjela naboja
polarna kovalentna veza
- asimetričan električni naboj
vodikove veze
- neg. kisik jedne molekule povezuje se s pozitivnim vodikom druge molekule
ionska veza
- kada se privlače suprotno nabijeni ioni
RAZVITAK ŽABE
EUGLENA
PAPUČICA
CISTOZIRA
CRVENA ALGA
FULIGO SEPTICA
PERONOSPORA VINOVE LOZE
KVAŠĆEVE GLJIVICE
PEČURKA
MUHARA
VLASAK
GOSPIN VLASAK
GINKO
ŽIVOT I KEMIJSKA SVOJSTVA VODE
Vodeni i kopneni organizmi ->
50%- 90% vode


SVOJSTVO KOHEZIJE
-
sklonost povezivanja istovrsnih molekula
SVOJSTVO ADHEZIJE
-
sklonost privlačenja molekula različitih tvari
KAPILARNOST
-
sklonost tekuće tvari kretanju protiv sile teže kroz uzak prostor
POVRŠINSKA NAPETOST
-
sklonost molekula površine tekuće vode stvara elastičnu "kožicu"
Na našem voda je

tekuća pri normalnom temperaturnom rasponu
VODA KAO OTAPALO
-> univerzalno otapalo
tvar koja može disocirati druge molekule
OTOPINE
su otopljene tvari u otapalu
HIDROFILNI SPOJEVI
- oni koji lako disociraju u vodi
HIDROFOBNI SPOJEVI
- nepolarne molekule koje se ne tope u vodi
DNA - deoksiribonukleinska kiselina
TRANSFORMACIJA
-
proces kojim se plazmidi prenose s jedne bakterije na drugu
potvrđuje da su geni građeni od

DNA

dva nukleotidna lanca u suprotnim smjerovima
baze se povezuju slabim vodikovim vezama
komplementarno sparivanje baza -> A i T; C i G
dvije niti zavijene u dvostruki helix
linearna molekula koja sadrži neograničene mogućnosti davanja uputa
PAKIRANJE DNA
REPLIKACIJA DNA
baze se razdvajaju, slobodni nukleotidi u st. se sparuju s bazama izvornih lanaca, svaki vezan s jednim od izvornih
SEMIKONZERVATIVNA REPLIKACIJA -
jer je samo jedan od dvaju lanaca naslijeđen
1. ODMOTAVANJE
2. SPARIVANJE KOMPLEMENTARNIH BAZA
3. POVEZIVANJE
DNA - RNA - protein
Sinteza proteina:
TRANSKRIPCIJA:
informacija dijela DNA molekule kopira ili transkribira RNA molekulu
TRANSLACIJA:
informacija jednog tipa RNA molekule translatira se s pomoću dvaju drugih tipova RNA molekula u slijed aminokiselina (polipeptidni lanac)
BAKTERIOFAGI
virusi koji sadrže samo DNA okruženo proteinskom ovojnicom
ŽIVOTNI CIKLUS BAKTERIOFAGA
DNA
-
genski materijal svih stanica i brojnih virusa
istraživači su pronašli da DNA faga ulazi u bakterijske st., a protein ostaje vani (nakon što su zarazili bakteriju Escherichia coli)
STANICA
mikroskop po vlastitom nacrtu
promatrao tanki presjek pluta i otkrio strukture te ih nazvao
STANICAMA
(eng.
cell
)
ROBERT HOOKE
"prije jezgre" - nedostatak jezgre
cirkularna DNA u nukleoidu
omeđeni st. stijenkom
arhebakterije, eubakterije i cijanobakterije
brzi rast i reprodukcija

mnogostanične biljke, životinje,
gljive i jednostanični protisti
omeđena staničnom membranom
visoko organizirana citoplazma
"moduli života" - za
određene funkcije u mnogost. biljkama, životinjama i gljivama
ATP
- adenozin trifosfat i
ADP
- adenozin difosfat
povezuju promjene metaboličke energije u stanici
1.
energija se oslobađa
2.
dodatna energija za povratak fosfatne skupine na ADP
3
. fosf. skupine se mogu prenositi na druge molekule
ŽIVOTINJSKA STANICA
BILJNA STANICA
DOBIVANJE ENERGIJE U STANICI
FOSFORILACIJA:
ZAJEDNIČKE OSOBINE
odvajanje od okoliša ovojnicom
uzimanje sirovina i odbacivanje otpadnih tvari kroz ovojnicu
apsorbiranje energije u nekom obliku
gradnja bioloških molekula i st. dijelova za popravak, rast i reprodukciju
brojne se aktivnosti koordiniraju i reguliraju
jajna stanica i spermij sadrže dva tjelešca koja primaju boju

-

KROMOSOMI

(obojena tjelešca)
sadrže DNA
BINARNA FIZIJA
bakterija E. coli se produžuje i
odvaja poprečno na dvije st.
dvije si nove st. kćeri povećaju duljinu i ponovno se dijele za 30 min.
tijekom udvostručavanja kromosom se
REPLICIRA
tj. umnožava
MITOZA I CITOKINEZA
dioba jezgre
dioba citoplazme
PROKARIOTI
EUKARIOTI
MITOZA
COVJEK I NJEGOVO ZDRAVLJE
v
UZROCI I UZROČNICI BOLESTI
UVJETI NASTANKA ZARAZNIH BOLESTI
PATOGENOST
-
paraziti narušavaju zdravlje jedinke
CJEPIVA
sredstva kojima se postiže imunost
štite osjeljive osobe od nekih bolesti
DANAS - dva ili više cjepiva u jednoj injekciji
VIRUS HUMANE IMUNODEFICIJENIJE
RAK DOJKE
najčešća zloćudna bolest žena
tumor je prstima opipljiv kad je veći od 1 cm
potrebno je obaviti:
INFEKCIJA
kontaminacija
- onečišćenje nežive prirode i predmeta patogenim klicama
invazija
- infekcija glistama
akutne zarazne bolesti
(trbušni tifus)
kronične zarazne bolesti
(tuberkuloza)
Putevi kontaminacije
ENDOGENE BOLESTI
- bolesti unutarnjeg porijekla
EG
Z
OGENE BOLESTI
- bolesti uzrokovane vanjskim čimbenicima
Trbušni tifus
Tuberkuloza pluća
klice koje (ne)stalno žive u nekom domaćinu
VIRULENCIJA
-
jačina bolesti koju uzrokuje infektivni organizam
BAKTERIJE
RIKECIJE
VIRUSI
PRIONI
PROTOZOA
FUNGI
METAZOA
ETIOLOGIJA ZARAZNIH BOLESTI
RH
-
cijepljenje prema
"kalendaru cijepljenja"
sastoji se od RNA pokrivene proteinskim omotačem (fosfolipidni dvosloj i protein)
ubija limfocite T, i oslabljuje imunološki sustav
SIMPTOMI AIDSA
neke kemijske tvari ubijaju HIV
prenosi se putem mlijeka dojke, krvlju, spermom i vaginalnim sekretom
inhibitori proteaze mogu smanjiti razinu HIV-a
spriječiti spolni odnos s inficiranim osobama; koristiti kondom i spermicide
KLINIČKI PREGLED
PALPACIJU (PIPANJE)
ULTRAZV. PREGLED
MAMOGRAFIJU
SAMOPREGLED DOJKI
22.03.2014.
BILJKA CVJETNJAČA
korijen, stabiljka i list

-
prehrambeni

organi
cvijet i plod -
rasplodni organi
PETELJKA
LISNA ŽILA
PLOJKA
u glavnoj lisnoj žili su mreže žilica kojom se raznose voda i otopljene mineralne tvari
pokožica (epiderma) - pomaže održavanju oblika lista
puči se sastoje od stanica s kloroplastima -
ZAPORNICE
(izmjena plinova: disanje, fotosinteza, transpiracija)
PROVODNE ŽILE
stanice koje provode vodu, otopljene mineralne tvari i hranjive sokove
2 glavna provodna tkiva:
KSILEM I FLOEM
voda se kreće kroz ksilem u stabiljci od korijena prema listovima
hranjive tvari se kreću floemom od listova prema biljnim dijelovima koji ih upotrebljavaju
KORA
je skladište škroba
SRČIKA I KORA
- potporna uloga
TRANSPIRACIJA
FOTOSINTEZA
KORIJEN
preko njega biljka prima iz tla
KORIJENOVA KAPA
- zaštita korijena pri prodiranju u tlo
KORIJENOVE DLAČICE
- stanice koje se razvijaju tamo gdje korijen prestaje rasti
one na vrhu korijena odumiru, a ispod zone korijenovih dlačica stvaraju se nove
korijenova kapa
proces u kojem je glavna povlačna sila koja vuče vodu iz tla kroz biljku
regulira se voda u biljci tako da isparava kroz lisne puči
stvara se sisaljka koja vuče vodu naviše
voda putuje nasuprot sile gravitacije trahejama
TRANSPIRACIJSKI TOK
u funkciji je dobivanja dobre količine mineralnih tvari, koje su rijetke u tlu
UČINAK HLAĐENJA
-
isparavanjem vode iz listova apsorbira se njihova latentna toplina i oni se hlade

svjetlosna energija se koristi za sintezu
voda i uglj. dioksid difuzijom ulaze u biljku iz tla, zraka ili vode
u njih se može pohraniti velika količina energije
ugljikohidrati koji nastaju dobro čuvaju energiju
reaktanti i produkti fotosinteze su
NETOKSIČNI
; mogu se apsorbirati i pohranjivati u velikim količinama
za vrijeme procesa disanja (
RESPIRACIJE
) kisik ulazi u stanicu, a ugljikov dioksid izlazi iz nje
za vrijeme fotosinteze uglj. dioksid ulazi u st., a kisik izlazi van
plinovi O2 i CO2 ulaze i izlaze kroz
puči
te kroz
leticele
(sitni otvori na kori drveta)
SPOLNO RAZMNOŽAVANJE U KRITOSJEMENJAČA
cvjetna sapka
CVIJET
- spolno razmnožavanje
PRAŠNICI
- muški spolni rasplodni organ
TUČAK
- ženski rasplodni organ
DVOSPOLNI
- prašnici i tučak
JEDNOSPOLNI
- samo prašnici ili samo tučak
JEDNODOMNA BILJKA
- muški i ženski cvjetovi na istoj biljci
DVODOMNA BILJKA
- muški i ženski cvjetovi na različitim biljkama
LATICE
u većine cvjetova 4-10 ih je
živo obojene i katkad mirišljave
boja i miris privlače kukce koji obavljaju oprašivanje
LAPOVI
-
s vanjske strane latica i zaštićuju cvijet dok je u fazi pupa
PRAŠNICI
-
imaju 4 peludnice u kojima staničnim diobama nastaju peludna zrnca
- kada sazriju, peludnice pucaju i oslobađaju pelud
TUČAK
-
plodnica, vrat, njuška
prašnička nit
prašnica
OPRAŠIVANJE
prijenos peluda s prašnika na njušku tučka
nakon sazrijevanje peludna zrnca se prenose vjetrom ili na kukcu do njuške drugoga cvijeta
pelud koji pada na njušku tučka dolazi iz istoga ili drugoga cvijeta na istoj biljci
KRIŽNO OPRAŠIVANJE
pelud se prenosi s prašnica jednoga cvijeta na njušku tučka cvijeta druge biljke iste vrste
trebaju biti geneteske razlike između dviju srodnih biljaka
OPRASIVANJE PUTEM:
v
VJETRA
VODE
ŽIVOTINJA- kukci, ptice, mravi, puževi
OPLODNJA
kada pelud padne na njušku tučka započinje
OPLODNJA
događa se kada se muška i ženska spolna stanica stope
nastaje
ZIGOTA

ZAMETAK
GAMETE
- spolne st. svih živih organizama, nastaju st. diobom
MEJOZOM
MUŠKA GAMETA
- spermalna st. iz peludnog zrnca
ŽENSKA GAMETA

-

jajna st. u sjemenom zametku
u plodnici počinje
OPLODNJA
peludna mješinica dospjeva do jajnog aparata i njen sadržaj se ispražnjuje i propada
jedna spermalna st. prodire u jajnu st., a druga dublje u sjemeni zametak -
DVOSTRUKA OPLODNJA
BIOCENOZA
- različite biljne i životinjske vrste
EKOSISTEM
- sva živa bića i njihov okoliš
BIOSFERA
- cjelokupni živi svijet
EKOLOŠKI ČIMBENICI
ABIOTIČKI ČIMBENICI
BIOTIČKI ČIMBENICI
HRANIDBENI LANAC
čimbenici nežive prirode (abiotički) i čimbenici žive prirode (biotički)
djeluju zajedno, a organizam djeluje istodobno na taj kompleks
Svaka vrsta postoji u granicama najniže i najviše točke vrijednosti čimbenika
EKOLOŠKI MINIMUM -
najmanji intenzitet čimbenika da bi org. preživio
EKOLOŠKI MAKSIMUM -
najveći intenzitet koji org. može podnijeti
EKOLOŠKI OPTIMUM -
udaljavanje od njega pogoršava čimbenike
EKOLOŠKA VALENCIJA

- razmak između gornje i donje granice vrijednosti u okviru kojega je život moguć
neživi dio ekosustava (fizikalni i kemijski uvjeti života)
TEMPERATURA
SVJETLOST
VODA
životne djelatnosti: 0-50°C
S obzirom na tjelesnu temp. i temp. vanjskog okoliša:
Poikilotermni organizmi
- tjelesna temp. im je gotovo jednaka temp. vanjskog okoliša
-
hibernacija (zimski san)
s približavanjem zime
Homeotermne životinje
-održavaju stalnu tjelesnu temperaturu
-
estivacija (ljetni san)
- topli krajevi
važna za zelene biljke (proces fotosinteze samo na svjetlu)
svjetlo utječe na životinjsku obojenost
upravljaju svoje aktivnosti prema izmjeni svjetla i tame
služi za orijentaciju
samo u njoj se zbivaju životni procesi
sve tvari potrebne za život kreću se u otopljenom stanju
sudjeluje u regulaciji tjelesne temperature
oborine na Zemlji nejednako su raspoređene stoga su se organizmi prilagodili okolišu
skupina živih jedinki iste vrste koje žive na istom području i međusobno se razmnožavaju
organizmi utječu jedni na druge
virusi, biljke, životinje i čovjek utječu jedni na druge
pojavljuju se kao odnosi unutar i između vrste
(
populacija
)
PROIZVOĐAČ
PRIMARNI POTROŠAČ
SEKUNDARIPOTROŠAČ
TERCIJARNI POTROŠAČ
RAZLAGAČ
VODA
SUNCE
UGLJIKOV DIOKSID
PROIZVOĐAČI

- autotrofni organizmi koje (uz pomoć Sunca, vode, CO2) stvaraju velike količine organskih tvari koje koriste drugima
POTROŠAČI
- heterotrofni organizmi (primarni, sekundarni i tercijarni)
RAZLAGAČI
- razni heterotrofni organizmi; razgrađuju i mineraliziraju organsku tvar
ZAGAĐENJE OKOLIŠA
INTENZIVNA POLJOPRIVREDA
URBANIZACIJA
INDUSTRIJALIZACIJA
prosječne šume na velikim površinama pretvorene u obradive zbog potrebe za hranom
uništena mnoga staništa samoniklih biljaka i životinja
umjetno gnojivo uništava rijeke, potoke i strukturu tla
pesticidi u poljoprivredi uništavanje korisnih organizama
razvoj gradova - manje staništa
fosilna goriva za zagrijavanje - gomilanje različitih štetnih plinova u atmosferi
proizvodnja štetnih plinova i drugih proizvoda koji onečišćuju okoliš
čovjek svojim utjecajem znatno utječe na balans prirode
GLOBALNO ZATOPLJENJE
EFEKT STAKLENIKA
KISELE KIŠE
OZONSKI OMOTAČ
v
v
Full transcript