Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Untitled Prezi

No description
by

Jelena 123

on 7 December 2013

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Untitled Prezi

ZAMJENICE
OSOBNE ZAMJENICE
POVRATNE ZAMJENICE
POSVOJNE ZAMJENICE
POVRATNO-POSVOJNE ZAMJENICE
POKAZNE ZAMJENICE
OSOBNE ZAMJENICE SKLANJAJU SE OVAKO: N
ja ti on, ono ona
G mene, me tebe, te njega, ga nje, je
D meni, mi tebi, ti njemu, mu njoj, joj
A mene, me tebe, te njega, ga nje, je
L meni tebi njemu njoj
V - ti - -
I sa mnom tobom njim njom
MN.
N
mi vi oni, one, ona
A, G nas vas njih, ih
D nama, nam vama,vam njima,im
L, I nama vama njima
V - vi -
- Nenaglašane oblike zamjenica češće rabimo u svakodnevnom govoru. Naglašene ćemo oblike rabiti onda kada ih želimo naglasiti.
Uštipnuo sam
se
.
Tko ga štipa?
Dragutin štipa samoga
sebe
.
A, G
sebe
, se
D
sebi
, si
L
o sebi
I
sobom
- Vršitelj radnje istodobno je i trpitelj te radnje. Taj smo odnos izrekli zamjenicom
sebe
.
- U rečenicama u kojima vršitelj radnje obavlja radnju na samome sebi rabimo
povratnu zamjenicu
Moja
baka zove se Nada.
Njezina
kći
moja
je mati.
One izriču kojoj osobi što pripada: -
moj naš
tvoj vaš
njegov njihov
njezin
- za padeže: N
tvoj, naš
A
tvoga
G
tvoga
I
našim
D
našemu
-
Posvojne zamjenice
odgovaraju na pitanje:
Čije je što?
- Posvojne se zamjenice slažu sa svojim imenicama u rodu, broju i padežu
Ja imam
svoje
roditelje.
- zamjenica svoj izriče pripadnost subjektu
N
svoj, svoja
A
svoje

G
svoja
L
svojim
D
svojim
i
svojim
- Pokazne zamjenice pokazuji ili upućuji na nešto i ujedno označavaju govornikovu udajenost od onoga o čemu govori.
- Pokazne zamjenice odgovaraju na pitanja:
Koji? Kakav? Kolik?

ovaj ovakav ovolik - blizu govornika
taj takav tolik - blizu sugovornika
onaj onakav onolik - blizu negovornika
- Pokaznu od osobnih zamjenica razlikujemo:
-
u govoru
: -imaju različiti naglasak
-
u pisanju
: - pokazna zamjenica stoji uz imenicu
HRVATSKI JEZIK
PROMJENJIVE
RIJEČI

IMENICE
PRIDJEVI
GLAGOLI
BROJEVI
- Imenice su riječi kojima imenujemo bića , stvari, pojave i gradove
- Vlastite imenice i imenice koje imenuju gradove, sela, trgove... se pišu velikim slovom: Petar, Maja, Ivan, Dugo Selo...
Moja najbolja prijateljica zove se
A
na
.
Tvoja baka živi u
D
ugom
S
elu.
- vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice, odgovaraju na pitanje: kakvo je što?

STUPNJEVANJE
PRIDJEVA
1. stupanj ili pozitiv izriče svojstvo:
crven, sretan, star
2. stupanj ili komparativ izriče isto svojstvo u većoj mjeri:
crveniji, sretniji, stariji
3. stupanj ili superlativ izriče to svojstvo u najvećoj mjeri:
najcrveniji, najsretniji najstariji
- Uspoređivanje pridjeva po stupnju svojstva koje izriču naziva se stupnjevanje ili komparacija
- Najveći broj pridjeva tvori komparativ tako da pozitivu doda nastavak -iji: stariji-
naj
stariji
- Superlativ tvorimo tako da komparativu dodamo predmetak -naj: jadniji-
naj
jadniji
- Ako pridjev u pozitivu ima glasovni skup ije, u komparativu i superlativu pokraćuje se u je:
l
ije
p-l
je
pši-najl
je
pši
GLAGOLSKE IMENICE
- Za razliku od drugih imenica kojima imenujemo bića, stvari i pojave ovim imenicama imenujemo radnju.
- Značenjem su povezane s glagolima, od kojih su i nastale.
- Glagolske imenice tvore se od GPT i nastavka -
je
:
lutati ---> lutan+
je
--->
lutanje
- JOTACIJA: vidjeti vidje +
o
--> vidi
o
htjeo
donjeo
smjeo
voljeo
htjeti > ht
i
o
donijeti > don
i
o
smjeti > sm
i
o
voljeti > vol
i
o
GLAGOLSKI PRIDJEVI
- Pridjevi nastali od glagola nazivaju se glagolski pridjevi
- Glagolski pridjev koji izriče vršenje radnje naziva se
GLAGOLSKI PRIDJEV RADNI (GPR)
- Nastavci za GPR: -o, -la, - lo (jd.)
-li, -le, -la (mn.)
- Glagolski pridjev koji izriče trpljenje radnje naziva se
GLAGOLSKI PRIDJEV TRPNI (GPT)
- Nastavci za GPT:
-n -t -en -jen
-na -ta -ena - jena
-na -to -eno -jeno
donešen


donesen
odvežen
dovezen
ugrižen
ugrizen
IMPERFEKT
AORIST
PLUSKVAMPERFEKT
PERFEKT
PREZENT
INFINITIV
- Infinitiv je glagolski oblik koji je neodređen, što znači da ne sadržava podatke o glagolskom vremenu, osobi ili broju.
- Infinitiv je jednostavan glagolski oblik koji završava na -
ti
ili -
ći
gleda
ti
, i
ći
, hoda
ti
, govori
ti
, pe
ći
...
- Infinitiv je u rečenici najčešće dio
predikata
.
- Infinitivnu osnovu tvorimo tako da maknemo nastavke:


hoda
ti
- hoda
u pismu: u izgovoru: ni u pismu, ni u izgovoru:
pustit ću [pustiću] pustiti ću
vidjet ću [vidjeću] vidjeti ću

imam
jd. imaš
ima

imamo
mn. imate
imaju
- Glagoli se mjenjaju po glagolskim osobama.
-Ta se promjena naziva

sprezenje ili konjugacija
- Prezent je jednostavan glagolski oblik čije je osnovno značenje
sadašnjost

- am
nastavci za prezent
- em
- jem
- im
PREZENT POMOĆNIH
GLAGOLA

BITI
SVRŠENI NESVRŠENI
budem jesam sam
budeš jesi si
bude jest je

budemo jesmo smo
budete jeste ste
budu jesu su
HTJETI
naglašeni nenaglašeni
hoću ću
hoćeš ćeš
hoće će

hoćemo ćemo
hoćete ćete
hoće će
- po značenju se pridjevi dijele na opisne, gradivne i posvojne
- OPISNI PRIDJEVI
izriču osobine i odgovaraju na pitanje kakav
-
GRADIVNI PRIDJEVI
izriču tvarnost, od čega je što napravljeno
- POSVOJNI PRIDJEVI
izriču pripadanje, čije je što ?
- riječi kojima se izriče radnja, stanje ili
- sprežu se po glagolskim licima
GLAGOLI PO VIDU
- glagoli po vidu mogu biti svršeni i nesvršeni
- nesvršeni glagoli izriču radnju koja u određenom vremenskom periodu još nije završena
Pisala je
pismo
.
Kuhao je
ručak.
- svršeni glagoli izriču radnju koja je u određenom vremenskom periodu već završena, djelomično ili u cjelini
Napisala je
pismo.

Skuhao je
ručak.
- perfekt je
prošlo
glagolsko vrijeme
- tvori se od
nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
- PERFEKT POMOĆNIH GLAGOLA:
BITI
1.bio sam bili smo
2.bila si bile ste
3.bilo je bila su
HTJETI
1.htio sam htjeli smo
2.htjela si htjele ste
3.htjelo je htjela su
- aorist je prošlo glagolsko vrijeme
- aorist tvori se od svršenih glagola, uglavnom od infinitivne osnove i nastavaka:

-h,/ ,/ , -smo, -ste, -še -
-oh, -e, -e, -osmo, -oste, -oše
- AORIST POMOĆNIH GLAGOLA:
BITI
1.bih bismo
2.bi biste
3.bi biše
HTJETI
1.htjedoh htjedosmo
2.htjede htjedoste
3.htjede htjedoše
- imperfekt je prošlo nesvršeno vrijeme, tvori se od nesvršenih glagola, od infinitivne osnove i nastavaka:
-ah, -aše, -aše, -asmo, -aste, -ahu
-jah, -jaše, -jaše, -jasmo, -jaste, -jahu-ijah, -ijaše, -ijaše, -ijasmo, -ijaste, -ijahu
- IMPERFEKT POMOĆNIH GLAGOLA:
BITI
1.bijah bijasmo
2.bijaše bijaste
3.bijaše bijahu
HTJETI
1.htijah htijasmo
2.htijaše htijaste
3.htijaše htijahu
- pluskvamperfekt se tvori od glagolskog pridjeva radnog i perfekta ili imperfekta pomoćnog glagola biti
PERFEKT:
BITI
1. ja sam bio mi smo bili
2. ti si bila vi ste bile
3.ono je bio ona su bila
HTJETI
1. ja sam bio htio mi smo bili htjeli
2. ti si bio htio vi ste bili htjeli
3. on je bio htio oni su bili htjeli
IMPERFEKT:
1. ja bijah bio mi bijasmo bili
2. ti bijaše bila vi bijaste bile
3. ono bijaše bilo ona bijahu bila
1. ja bijah htio mi bijasmo htjeli
2. ti bijaše htio vi bijaste htjeli
3. on bijaše htio oni bijahu htjeli
FUTUR PRVI
-
buduće
glagolsko vrijeme
- tvori se od
nenaglašenog prezenta pomoćnog glagola htjeti i infinitiva
- koristimo ga za radnju koja će se dogoditi ili nastaviti događati kasnije u odnosu na trenutak u kojem se izražavamo
BITI
1. ja ću biti mi ćemo biti
2. ti ćeš biti vi ćete biti
3. ono će biti ona će biti
HTJETI
1. ja ću htjeti mi ćemo htjeti
2. ti ćeš htjeti vi ćete htjeti
3. ono će htjeti ona će htjeti
FUTUR DRUGI
-

predbuduće

glagolsko vrijem
e
-

tvori se od

svršenog prezenta pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
- koristi se u izražavanju radnje koja će se dogoditi u budućnosti prije neke druge buduće radnje
BITI
1.ja budem bio mi budemo bili
2.ti budeš bio vi budete bili
3.on bude bio oni budu bili
HTJETI
1.ja budem htio mi budemo htjeli
2.ti budeš htio vi budete htjeli
3.on bude htio oni budu htjeli
IMPERATV
- zapovjedni je način glagola
- imperativ je krnji glagolski oblik; ne postoji imperativ prvog lica jednine.
NASTAVCI ZA IMPERATIV:
- /, -mo, -te
-i, -imo, -ite
-j, -jmo, -jte
- u trećem se licu koristi pomoćna čestica neka koju slijedi prezent glagola u odgovarajućem broju
BITI
1. / budimo
2. budi budite
3. neka bude neka budu
HTJETI
1. / htjednimo
2. htjedni htjednite
3. neka htjedne neka htjednu
KONDICIONAL PRVI
- tvori se od nenaglašenog aorista pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog.
- glagolski način kojim se izriče želja, mogućnost ili pogodba
BITI
1.ja bih bio mi bismo bili
2.ti bi bila vi biste bile
3.ono bi bilo ono bi bilo
HTJETI
1.ja bih htio mi bismo htjeli
2.ti bi htjela vi biste htjele
3.ono bi htjelo ona bi htjeli
KONDICIONAL DRUGI
- tvori se od kondicionala sadašnjeg pomoćnog glagola biti i glagolskog pridjeva radnog
- glagolski način kojim se izriče želja, mogućnost ili pogodba
1. ja bih bio pjevao mi bismo bili pjevali
2. ti bi bio pjevao vi biste bili pjevali
3. on bi bio pjevao oni bi bili pjevali
- kondicional drugi rabi se u izricanju prošle radnje čije je ispunjenje bilo nemoguće zbog posljedica neke druge prošle radnje:
Ja
bih se bio posvađao
s njim da ti nisi došla.
GENITIV
DATIV I LOKATIV
VOKATIV
INSTRUMENTAL
NOMINATIV
PADEŽI
- označava vršitelja radnje, nositelja zbivanja, stanja ili osobine
- odgovara na pitanje tko? ili što? postoji
- on je najčešće subjekt ili dio imenskog predikata u rečenici
najčešće subjekt:
Marko
je došao.

Sibilarizacija:
Jednina Množina
d
ječak dječaci
prilog prilozi
majca majce
Nepostojeće a
Jednina Množina
p
as psi
pisac pisci
ljenivac ljenivci
borac borci
- genitivom izričemo
pripadnost (posvojnost), građu, djelomičnost, izostanak (neimanje)
- odgovara na pitanje
koga ili čega nema ?
- genitivom se izriče dio cjeline:

Želiš li čašu
vode?

Uzmi kockicu
čokolade.

Došlo je petnaest u
čenika.
- DATIV: komu? ili čemu? prilazim
- LOKATIV: (O) kome ili (O) čemu? mislim
- prijedloti s
- lokativom: o, u, na, po, pri, prema
- dativom: k(a), unatoč, usprokos,
nasuprot
nasuprot škole
unatoč kiše
nasuprot školi
unatoč kiši
GLAGOLI PO PREDMETU RADNJE
-
PRIJELAZNI GLAGOLI
su glagoli koji uza se imaju imensku riječ u akuzativu koja izriče predmet radnje
Čuvamo

ih. (šumu)
Našli smo

jednu.

(goru)
- NEPRIJELAZNI GLAGOLI

su glagoli koji uza se nemogu imati imensku riječ u akuzativu, NPR. Došao je.
- POVRATNI GLAGOLI

su glagoli uz koje se javlja povratna zamjenica
se
. Oni izriču radnju koju
subjekt vrši na sebi. NPR. Gospođa se češlja.
PREDIKAT
SUBJEKT
- Predikat je
temeljni dio rečenice
, naime krnja rečenica se sastoji samo od predikata (nema subjekta):
Kiši. Sniježi.

- Iz njega se saznaje što subjekt radi ili što se s njime događa.
- Predikat
složen od pomoćnog glagola biti i imenice, zamjenice, pridjeva ili broja zovemo imenskim predikatom.
pridjev: Lopta je okrugla. Ti si hrabar.
imenica: Teta iz knjižnice je žena, ti si muškarac.
zamjenica: Je li lopta tvoja?
broj: Ti si drugi, ja sam prvi.
- Iz subjekta se saznaje o kome se ili čemu radi, tko je vršitelj radnje.
-

U rečenici se uz subjekt postavlja pitanje
"tko" (ljudi, životinje, biljke) ili "što" (pojave, stvari),
što znači da je subjekt dio rečenice koji je u nominativu.
- Subjekt se može nalaziti na bilo kojem mjestu u rečenici, obično uz predikat.
- Subjekt u rečenici može biti izostavljen.
- No, često se mora subjekt dopuniti subjektnim dopunama, koji odgovaraju na pitanja Tko? (Što?), Čiji?, Koji? i Kakav?
NPR.
Ivica vozi bicikl.
Mama kuha ručak.
Anita crta.
Djeca se igraju.
AKUZATIV
- akuzativom izričemo
predmet radnje
- odgovara na pitanje
koga? ili što? vidim
- neke riječi povremeno imaju iste oblike u
nominativu i akuzativu
Brati
cvijeće.
Pjevati
pjesmu.
Čitati
knjigu.
-
vokativ je padež
dozivanja i obraćanja sugovorniku
-
za razliku od drugih padeža, vokativ ne odgovara na pitanja,
nego se veže uz usklike
-
nije dio rečenice pa se od rečenice s kojom dolazi u pisanju odvaja
zarezom:
Pravi si heroj,
rođače!
Hej,
Ivane
! - poviče za njim
.
- instrumental je
padež izricanja društva i sredstva
Putovao sam s vlakom. → Putovao sam vlakom.
Jeo sam s vilicom. → Jeo sam vilicom.
- odgovara na pitanje (s) kim(e)? (s) čim(e)?
PRILOZI
PRIJEDLOZI
VEZNICI
USKLICI
ČESTICE
NEPROMJENJIVE
RIJEČI

- prilozi su nepromjenljiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže glagolima.
- pitanja:

kada? otkada? dokada?
- kada?
danas, večeras, noćas, jučer, sinoć, preksinoć, danas...
- otkada?odsad, otad, oduvijek, odavna, odmalena...
- dokada?dosad, dotad, dogodine, dovečer...
- izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje
- najčešće se odnose na
imenice i imeničke zamjenice, ali se mogu odnositi i na pridjeve i brojeve
- Genitiv:
od, do, iz, s(a), ispred, iza, izvan, van, unutar...
- Dativ:
k(a), prema, naprama, nadomak, nadohvat, nasuprot...
- Akuzativ:
kroz, niz, uz, na, o, po, u, mimo, među, nad, pod, pred...
- Lokativ
:na, o, po, prema, pri, u
- Instrumental:
s(a), pred, za, nad(a), pod(a), među
- služi međusobnom
povezivanju pojedinih riječi, skupina riječi i rečenica
- službu veznika mogu imati i
prilozi: gdje, kuda, kamo...
sastavne rečenice:
i, pa, te, ni, niti
rastavne rečenice:
ili
isključne rečenice:
samo, jedino, tek...
zaključne rečenice:
dakle, zato, stoga
suprotne rečenice:
a, ali, nego, no, već
- Usklici ili uzvici
nepromjenjive su riječi
kojima se izražava neki doziv, osjećaj ili zvuk
- osjećaji i raspoloženja:
ah, oh, hehe, he, hura, jao, joj, oho, uh, uf, ijuju, haj, eh, ehe...
- dozivanje, poticaji:
iš, đija, mic, ej, de, hej, oj, ej, hej, o, hajde, na, halo...
- onomatopeje:
krc, škljoc, kukuriku, vau, bla, mu, mjau, kva-kva...
- pokazivanje:
ovo, ono, tamo, itd.
- čestice su riječi kojima se oblikuju ili preoblikuju rečenice
- pomoću njih se daje drugačije značenje pojedinim riječima u rečenici
- upitne čestice:
li, zar, da
- čestica neka služi za tvorbu imperativa za 3. lice jednine i množine, a također može izražavati poticaj:
Neka
radi što hoće!
Neka
se djeca vesele!
Neka
dođu!
- jesna čestica da, niječna čestica ne, naglašeni prezent pomoćnog glagola biti u trećem licu jednince jest.
- njima se izriče količina onoga što je imenovano imenicama (glavni brojevi) ili koje je po redu ono što je imenovano imenicama (redni brojevi)
NPR.
sto pedeset
drugi
, petsto sedamdeset
sedmi
N dva
G dvaju
D dvama
A dva
V dva
L dvama
I dvama
Full transcript