Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Informacijska i komunikacijska tehnologija

No description
by

Mihaela Banek Zorica

on 17 January 2016

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Informacijska i komunikacijska tehnologija

Građa računala
Prezentacija -potrebno slijediti link
https://voicethread.com/share/3902035/

Povijesni pregled
Replika diferencijalnog stroja (C. Babbage)
Predavanja
Uvod u osnovne pojmove i pregled područja
Što je informacijsko-komunikacijska tehnologija
Osnove računala
Zaštita računala
Osnove komunikacijskih protokola
Internet kultura
Vježbe - osnove rada s MS Office paketom

Ispit - kolokvirane vježbe, seminar, pismeni i usmeni

Seminar
Odabrati temu vezano uz sadržaj kolegija
Priložiti literaturu koja se sastoji od najmanje: 1 web stranice, 1 znanstvenog članka, 1 knjige

Literatura obavezna:
Ogrizek Biškupić, Ivana. Banek Zorica, Mihaela. Web-tehnologije. Zaprešić : Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti BALTAZAR ADAM KRČELIĆ, 2014.
Ogrizek Biškupić, Ivana. Pavlina, Krešimir. Informatika u uredskome poslovanju. Zaprešić : Visoka škola za poslovanje i upravljanje, s pravom javnosti BALTAZAR ADAM KRČELIĆ, 2012.
Ribarić, Slobodan, Građa računala - arhitektura i organizacija računarskih sustava, Algebra, Zagreb, 2011. - izabrana poglavlja
Literatura dodatna:
Gralla, Preston, Kako funkcionira Internet , Algoritam, Zagreb, 2004
Šušanj, Dalibor, PC računala iznutra i izvana , BUG & SysPrint, Zagreb, 2002.

Informacijski sustavi
Dodatna literatura:
1. VON NEUMANNOV MODEL RAČUNALA
http://www.algebra.hr/stranice/izdanja/poglavlje2.pdf
2. White, Ron. How computers work.9th ed. Indianapolis: QUE, 2008

Programski jezici
Programi su nematerijalne komponente elektroničkih računala a predstavlja ih nizovi instrukcija unaprijed pripremljenih i pohranjenih u glavnoj memoriji računala tako da ih procesor može nesmetano izvoditi.

Programi se čuvaju u obliku jedne ili više datoteka na vanjskim memorijama računala.

Programi su, odnosno sadrže, znanje o metodama, i postupcima rješavanja određenih problema.
Internet
Literatura
Gralla, Preston. Kako funkcionira Internet. Zagreb : Algoritam, 2004.
1. poglavlje // ECDL modul 7. Internet i rad na mreži. Algrebra, 2003
http://www.algebra.hr/materijali/pdf/izdavastvo/ECDL_biblioteka_2003/Modul_7_preview.pdf

Dodatna literatura:
Castro, Elizabeth. HTML, XHTML and CSS : Visual quickstart guide. Berkeley : Peachpit Press, 2007.
CSS Tutorial. http://www.w3schools.com/css/default.asp
HTML Tutorial. URL: http://www.w3schools.com/html/default.asp.
HTML5 Tutorial. URL:http://www.w3schools.com/html5/default.asp
Prof.dr.sc. Mihaela Banek Zorica
Osnove informacijske i komunikacijske
tehnologije

Povijest računarstva (BBC, 1. dio)
Generacije računala
Nulta generacija - generacija mehanickih strojeva za racunanje(1644 - 1945)
Prva generacija - elektronicka racunala sa elektronskim cijevima (1945 - 1955)
Druga generacija racunala - tranzistor kao gradevna komponenta (1955 - 1965)
Treca generacija - integrirani sklopovi (1965 - 1980)
Cetvrta generacija racunala - sklopovi vrlo visokog stupnja integracije (1980 - ?)
Računala izvode programe slijedno, logičkim redom instrukciju po instrukciju.
Instrukcije se izvode u strojnom ciklusu – u strojnom se ciklusu potpuno obavi jedna instrukcija.
Strojni se ciklus ima: instrukcijski i izvršni dio.
Instrukcijski dio strojnog ciklusa odvija se tako da:
Upravljačka jedinica dohvaća instrukciju iz memorije (programsko brojilo pamti adresu instrukcije koja je na redu za izvođenje), zatim dekodira instrukciju, odnosno prepoznaje njezinu funkciju.
Izvršni dio strojnog ciklusa odvija se tako da:
Upravljačka jedinica generira upravljačke signale prema kojima drugi uređaji (aritm.log.jedinica, memorija i periferne jedinice) izvršavaju specifične operacije.
Rezultat obavljenih operacija sprema se u memoriju
1. generacija - strojni jezici
Definiran sklopovskim dizajnom svakog računala što ih čini ovisnim o pojedinom tipu stroja za koji je namijenjen. Sastoje se od niza binarnih brojeva (0 i 1) preko kojih računalo obavlja elementrne operacije.
2. generacija - asemblerski jezik
Mnemonički jezik koji ima (rezervirane ključne riječi i njima zamjenjuju nizove binarnih znakova)
Primjer: binarni niz 10001011 predstavlja naredbu za zbrajanje = ADD.
Programi prevoditelji – prepoznaju elemente izvornog programa i prevode ih (sklapaju, engl. to assemble) u strojni jezik i time se stvara odnos prema strojnom jeziku 1:1.
3. generacija - viši programski jezici
Ovi su programi bliži ljudskom načinu razmišljanja i u njima nema odnosa 1:1 prema kao u strojnom jeziku.
Primjeri: Basic, Fortran, COBOL, Pascal, C
Njihova se pretvorba u strojni jezik provodi pomoću programa prevoditelja a poznati su: Kompajleri i Interpreteri.
prvi kratki korisnički program pohranjen u računalo
“the Baby” - University of Manchester, 1948.
Prednosti 3 generacije programskih jezika su u tome što:
- ne ovise o računalu na kome se izvode,
- jednostavni za izmjenu,
- u njima lako pronalaze greške.
Nedostaci su što:
- traže poznavanje semantike i sintakse
- visoko proceduralni (primjer: COBOL)
4. generacija programskih jezika bliska je ljudskom načinu razmišljanja, nije strogo proceduralna.
Tipični predstavnici: QBE - Query By Example, SQL - Structured Query Language)
Jezici 5. generacije ili “Natural language programming languages - NLP” su programi koji prevode prirodni jezik u strukturalni, računalu razumljivi jezik.
Predstavnici su: INTELLECT, ELF i drugi.

Jezici 6. generacije ili “Machine learning languages” su jezici zasnovani na: neuralnim mrežama i umjetnoj inteligenciji.
Sve se više razvijaju programski jezici orijentirani Internetu kao:
HTML (Hypertext Markup Language),
XML (eXtensible Markup Language),
Java (applets),
ActiveX (Microsoft) – niz pravila o razmjeni podataka između različitih programa i programskih jezika,
VRML (Virtual Reality Modeling Language),
I drugi
Postoje i brojni drugi novi programski jezici razvijenu u zadnjih 10-tak godina.
To su u pravilu objektno orijentirani programski jezici: Visual Basic, C++, C#, Java i sl.
Povijest interneta
Što je World wide web
Preglednik
Evolucija weba - 1.0 do 3.0
1991. WorldWideWeb
1993. Mosaic
1994. Netscape Navigator i Communicator
1995. Internet Explorer 1
1996. Opera
2002. Mozilla Navigator,
2003. Safari
2004. Mozilla Firefox
2008. Google Chrome
Web 2.0
Pojam Tima O’Reillya
Promjena u web prostora
Nova verzija
Kombinacija nekoliko trendova
Sudjelovanje
Personalizacija i suradnja
Demokratizacija marketinškog pristupa
Bogatije online aplikacije


Konstanta BETA
Računalna mreža: Dva ili više računala međusobno povezanih s ciljem dijeljena resursa i informacija. Računala na mreži komuniciraju uz pomoć protokola
Protokol: skup tehničkih pravila i procedura koje moraju biti zajedničke svim uređajima koji žele međusobno komunicirati (glavni “jezik” komuniciranja računala na Internetu – TCP (Transmission Control Protocol))

Modeli isporuke podataka na mreži
1.Peer-to-peer -sva računala u mreži su jednakovrijedna; imaju jednake mogućnosti korištenja zajedničkih resursa na mreži
•Primjer: radne grupe pod Windows OS-om
2.Klijent- poslužitelj - temelj razmjene podataka na Internetu!; klijent: program ili računalo koje traži usluge od poslužitelja
Primjer: Web preglednik (browser)
•Poslužitelj: računalo stalno spojeno na lokalnu računalnu mrežu ili Internet na kojemu je instaliran softver za izvođenje nekog servisa
Primjer: Web poslužitelj (server)
•Klijentska računala spajaju se na središnje računalo – poslužitelj
–Poslužitelj sadrži: podatke, poslužiteljski softver i usluge potrebne klijentskim računalima
–Centralizacija rada na mreži (poslužitelj važniji od klijenta)
Za korištenje Interneta potrebno je imati:
1.Računalo
2.Operacijski sustav
3.Komunikacijsku opremu
4.Klijentski softver
5.Usluge tvrtke koje nazivamo pružateljem Internet usluga (eng. Internet service provider - ISP)
Komunikacijska oprema za povezivanje s Internetom:
• Modem (analogna tel. linija)
• Terminal adapter (ISDN – digitaln tel. linija)
• Satelitski prijemnik / PC kartica za satelitski Internet
• Mrežna kartica (LAN)
• PC kartica za bežični pristup računalnoj mreži / Internetu
• Mobilni telefon
Klijentski softver:
•Temelj rada na Internetu: klijentsko-poslužiteljski model isporuke podataka
•Klijent: osobno računalo ili softver koji ga pokreće
•Poslužitelj: snažnije računalo na kojem su smješteni podaci i poslužiteljski softver
•Klijenti se povezuju s poslužiteljem radi pristupa podacima i aplikacijama (servisima)

Klijentski softver za upotrebu različitih servisa na Internetu:
•World Wide Web preglednici: Internet Explorer, Firefox, Opera
•Elektronička pošta: Outlook Express, Eudora, Thunderbird
•Usenet news: Outlook Express, 40titude dialog
Pružatelj Internet usluga (eng. Internet service provider):
Organizacija ili tvrtka koja korisnicima nudi pristup Internetu i s njim povezane usluge
• Imaju vlastitu mrežnu infrastrukturu
• Korisnik od pružatelja usluga dobiva:
– Korisničko ime (login)
– Lozinku / zaporku (password

Usluge ISP-a:
1. Povezivanje na Internet pojedinaca i organizacija
2. Usluga primanja i slanja e-pošte
3. Usluga mrežnih novina (Usenet)
4. Pričanje / ćaskanje na Internetu: Internet relay chat ili Chat
5. Forumi
6. Pristup imenicima

Dodatne usluge:
1. Telefoniranje putem Interneta (VoIP)
2. Registriranje domena (naziva računala na Internetu)
3. Usluge objave web stranice (tzv. web hosting)
4. Sigurno i zaštićeno povezivanje računalnog sustav organizacije/tvrtke s njezinim poslovnicama(VPN)
5. Usluga posredovanja pri naplati troškova prilikom on-line kupnje
Adresiranje računala na Internetu:
Tekstualna adresa - Opći naziv tekstualne adrese glasi: Uniform Resource Locator (URL)
–Opći oblik URL adrese: protokol://naziv.poslužitelja
- U tekstualnoj adresi dopušteno je imati i brojeve, te povlaku tj. crticu (-)
- Dijelovi URL-a: 1.Naziv protokola, 2.Naziv računala kojemu se pristupa, 3.Naziv direktorija ili datoteke kojima se pristupa

Glavne karakteristike: razumljiva ljudima, prepoznatljiva, lakše se pamti od brojčane adrese, tekstualna adresa računala je jedinstvena za neko računalo na Internetu

Brojčana adresa: jedinstvena brojčana adresa računala spojenog u mrežu (i na Internet)
•Službeni naziv: IP (Internet protocol) adresa; IP adresa služi za međusobnu komunikaciju računala
•Svako računalo na Internetu mora imati IP adresu, ali ne i tekstualnu adresu!
•IP adresa: 4 dijela decimalnih brojki u rasponu vrijednosti od 0-255 (IP v4)
•Primjer: 193.198.213.8 (decimalni oblik IP adrese koji razumiju ljudi)
Internet domena: Jedinstvena adresa računala, organizacije ili nekog drugog entiteta na TCP/IP mreži poput Interneta.
Primjeri Internet domena:
www.carnet.hr, www.iskon.biz, www.cnn.com

Dijelovi internet domene:
1. dio (zdesna) -  označava tzv. vršnu domenu (www.cnn.com, www.indiana.edu, www.fer.hr, www.iskon.biz)
2. dio (sredina) -  obično označava organizaciju, tvrtku, ustanovu i sl. (www.ffzg.hr, www.cnn.com)
3. dio (slijeva) -  obično označava naziv poslužitelja (www.ffzg.hr, imenik.htnet.hr, ivica.irb.hr)
Načini povezivanja na Internet:
•Lokalna računalna mreža (LAN) – širokopojasna veza
•Modem (analogna telefonska linija)
•ISDN (digitalna telefonska linija)
•Kabelski modem (uslugu omogućava pružatelj usluga kabelske TV) – širokopojasna veza
•Bežični pristup – širokopojasna veza
•Mobilni pristup
•DSL (digital subscriber line) – širokopojasna veza
•Satelitska veza – širokopojasna veza
3 temeljne vrste računalnih mreža (kriterij: zemljopisna proširenost)
1.LAN (local area network): računalna mreža koja se proteže na relativno malom prostoru
–Manji broj jednakopravnih računala koja nemaju neku posebnu funkciju
Primjer: kućna računalna mreža, uredska računalna mreža, računalna mreža na fakultetu
2.WAN (wide area network): mreža koja se prostire na širem zemljopisnom području
–Mreža srednje razine
–Područna mreža
–Može biti skup više desetina ili stotina lokalnih mreža na širem teritoriju države ili kontinenta
Primjer: računalne mreže banaka, nacionalne akademske računalne mreže
3.Internet – najveća svjetska računalna mreža
–Milijuni računala povezanih u mrežu na razne načine
–Globalna rasprostranjenost
Internet - Javno dostupni svjetski sustav međusobno povezanih računalnih mreža. Internet čini tisuće pojedinačnih mreža: komercijalnih, akademskih, vladinih, privatnih itd.
Prezentacija - potrebno slijediti link
https://voicethread.com/share/3896178/

CD, DVD, BD
velika količina podataka
mala površina
jeftina proizvodnja
Optički mediji
Dobre strane:
jednostavan prijenos podataka između računala
back-up podataka
pohrana podataka
osiguranje podataka


Prijenosna memorija
vrste:
ATA (Advanced Technology Attachment) ili IDE (Integrated Device Electronics)
Ultra ATA, Ultra DMA ili EIDE
SATA (Serial ATA), SATA II, SATA III
SCSI (Small Computer System Interface)
logički:
master
slave
Ultra-Violet/Deep Blue Laser
Nano-tehnologija (atomska razina)
3D holografska memorija
predviđanje: 300 Gb – 1,6 Tb (63 x više od DVDa)
Maxell, InPhase Tech., Optware
Budućnost (?)
Usporedba razmaka između susjednih traka kod DVD i BD medija
Optički mediji (BD) ...

CD-ROM (engl. Read-Only Memory)
CD-R (engl. Recordable)
CD-RW (engl. Re-Writable)
CD-DA (engl. Digital Audio)
podaci samo s jedne strane
650Mb (74 min) 700Mb (80 min) 800Mb (90 min)
CD (engl. Compact Disk)
Magnetski mediji
Optički mediji
Poluvodički mediji
Osnovna podjela
Loše strane:
ograničen kapacitet
manja brzina pristupa
manji broj “pisanja i brisanja” *
mediji podložni vanjskim utjecajima *
Prijenosna memorija (engl. removable storage)
Prisutna od samog početka razvoja računala
Razvoj:
bušene kartice
magnetske trake
magnetski diskovi
optički diskovi
poluvodički mediji
holografski mediji ???
smještaj podataka dok se ne koriste
potencijalno usko grlo računala (HD vs. RAM)
razlikuju se prema:
kapacitetu
brzini
sučelju
veličini (3,5”, 2,5”, 1” – Microdrive)
pouzdanosti (MTBF)
Čvrsti disk
terminologija:
HD (hard disk) – čvrsti / tvrdi / fiksni disk
HDD (hard disk drive) – sklopovlje za pogon, čitanje i pisanje
čvrsti disk vs. meki disk (Hard Disk vs. Floppy Disk)
SSD (solid state disk) – koristi memoriju i nema pokretnih dijelova
znatan napredak
od 10 Mb á $100/Mb
do 100 Gb á c1/Mb
 1.000.000% poboljšanje u 20 godina
 kumulativno 67% poboljšanje godišnje
unutrašnjost više-manje ista od 1980-ih
Razvoj čvrstog diska
Način prikaza ...
plazma
plin kroz koji slobodno teku ioni i elektroni
plinovi xenon i neon u stotinama tisuća malih ćelija između dvije staklene ploče + elektrode sa svake strane
ćelije obložene fosforom
1 piksel = 3 ćelije
veliki ekrani, sjajna slika, dobra vidljivost iz svakog kuta
skupa tehnologija (zasada)
Način prikaza ...
tehnologija prikaza
vrsta kabela (VGA, DVI)
vidljiva veličina slike (po dijagonali)
14”, 15”, 17”, 19”, 21” itd. 56”
LCD TV (Samsung) 208 cm
plazma (Panasonic) 103” = cca 260 cm
odnos stranica i orijentacija
4:3, 16:9, 21:9
okomito (engl. portrait), vodoravno (engl. landscape)
CRT (engl. Cathode Ray Tube)
LCD (engl. Liquid Crystal Display)
plazma (ionizirani plin)
???
Vrste monitora
Sve u jednom (all-in-one)
Vrste kućišta ...
kućišta za specijalne namjene (RAID)
NAS – Network Attached Storage
Vrste kućišta ...
nastavak
Građa računala
Nemaju pokretnih dijelova niti se pokreću prilikom rada
Troše manje energije
Razni prijenosni uređaji i digitalni fotoaparati
SmartMedia, CompactFlash, Memory Stick ...
Poluvodički mediji

pojavio se 1997. godine
iste veličine i debljine kao i CD
logička organizacija – spirala
razmak između traka znatno manji nego kod CD-a (1,6 vs. 0,74 mikrona)
video i audio sadržaji visoke kvalitete
DVD (engl. Digital Video/Versatile Disk)
3D LCD
simulatori
Posebna namjena i budući trendovi
Cinerama
Posebna namjena i budući trendovi
Razmak između piksela
manji razmak – viša rezolucija
Način prikaza ...
Tranzistor:
ključni element svakog računala
izumljen 1947. u Bell laboratorijima
namjena:
pojačanje signala (pojačala)
otvaranje i zatvaranje strujnog kruga
ranije: vakuumske cijevi
danas: deseci milijuna mikrotranzistora u jednom mikroprocesoru
Osnovni elektronički elementi računala
HVD – Holographic Versatile Disc
više od 1 TB podataka
brzina čitanja: 1 GB/s
Budućnost (!) …
Usporedba gustoće zapisa kod BD i DVD medija
Optički mediji (BD) ...
Plavi laser (blu-ray) (HD-DVD – bio konkurencija)

laser manje valne duljine
razmak između traka još manji
27Gb jednostrano u jednom sloju, tj. do 13 sati videa (DVD 133 min!)
50Gb dvostrano u dva sloja
3x veća brzina čitanja i pisanja u odnosu na DVD
http://www-03.ibm.com/systems/storage/tape/ts1140/index.html
http://www-03.ibm.com/systems/storage/media/3592/index.html
Magnetske trake
uglavnom u serverskoj primjeni
pričuvne kopije ili (jeftiniji?!) sustavi za pohranu velikih količina podataka
kasete s 500 GB do 4 TB
Magnetski mediji ...
http://www2.cit.cornell.edu/computer/history/images/Punched-Card-30.jpg
Bušene kartice
Izvor: Ang, Tom, Digitalna forografija: priručnik, Znanje, Zagreb, 2003, str. 50-51
Povećanje 20x
LCD
Način prikaza ...
Izvor: Ang, Tom, Digitalna forografija: priručnik, Znanje, Zagreb, 2003, str. 50-51
LCD monitor
Izvor: http://bladesmadesimple.com/2010/02/introducing-the-ibm-hs22v-blade-server/
Blade server
Vrste kućišta ...
Hyper-Threading Technology (HT) (višenitna tehnologija)
proizišla iz naprednih serverskih tehnologija
P4, P4 HT, P4 HT Extreme Edition 3,2 GHZ
bolje iskorištava procesorske resurse
brže istovremeno izvođenje dviju aplikacija softver!
koristi ih i nova tehnologija – Sandy Bridge
Novije tehnologije
RAM (engl. random-access memory)
pisanje / čitanje / brisanje
brisanje pri gašenju računala
ROM (engl. read-only memory)
prethodno programiran
ugrađene naredbe
neizbrisiv
BIOS (Basic Input/Output System)
Vrste mikroprocesora ...
Vrste mikroprocesora
Procesor (CPU – Central Processing Unit):
silikonski čip koji sadrži CPU
razlikovne karakteristike
instrukcijski set (engl. Instruction Set)
pojasna širina (engl. Bandwidth) (broj bitova po instrukciji)
takt (engl. Clock Speed) (broj instrukcija u sekundi, GHz)
cash (L1, L2)
32 bitni (max 4 GB RAM-a)
64 bitni (264 byte-a – više od exabyte-a RAM-a)
silicij u krutom stanju u kvarcu
Poluvodič:
materijal koji nije niti dobar vodič niti dobar izolator
najpoznatiji poluvodički materijali su silicij i germanij
litografija: postupak utiski- vanja uzoraka u poluvodič
omogućili su minijaturi- zaciju tranzistora
Osnovni elektronički elementi računala...
Holographic Data Storage, http://www.buzzle.com/articles/holographic-datastorage.html
HVC – Holographic Versatile Card (dimenzija kreditne kartice, 30 Gb, $1 ili manje)
30 Gb, ali 3 puta brže zapisivanje od Blu-ray diska!
Budućnost (?) …
Traka
Sektor
Logička organizacija kao kod čvrstih diskova (trake – koncentrične kružnice, sektori)
Magnetski mediji ...
Magnetski mediji ...
Prijenosni čvrsti diskovi

Microdrive – diskovi ugrađeni u PCMCIA kartice
http://computer.yourdictionary.com/zip-disk
Magnetski diskovi
3,5” floppy disk (15-ak g.) – 1,4 Mb
ZIP – diskete 100, 250, 750 Mb
JAZ – kazete 1 i 2 Gb
Magnetski mediji
Povećanje 20x
CRT
Izvor: Ang, Tom, Digitalna forografija: priručnik, Znanje, Zagreb, 2003, str. 50-51
(Full) Tower
kućište
Midium Tower
kućište
Vrste kućišta ...
Streamer traka
VHS kaseta
Audio kaseta
Magnetska traka
Magnetske trake
Tanko (engl. slim) kućište
Desktop kućište
Media centar
Svrha
smještaj, učvršćivanje i povezivanje
napajanje energijom
Veličina
na osnovi broja i vrste elemenata koji će biti ugrađeni (3,5”, 5,25”, HDD)
Vrste kućišta
291 milijun tranzistora
Dvojezgreni procesori
dvojezgreni Pentium D procesori (3,73 GHz)
NetBurst tehnologija – viši takt – veće performanse
takt važniji od IPC (engl. Instruction Per Cycle)
Core 2 Duo (2,66 GHz) Core 2 Extreme (2,93 GHz)
Core tehnologija – niži takt – veći broj IPC-a
ne podržava Hyper-Threading
svaka jezgra – izvršavanje 4 simultane instrukcije
L2 Cache memorija se dinamički dijeli između 2 jezgre
IPC (engl. Intelligent Power Capability) – isključivanje dijelova procesora koji se trenutno ne koriste
Četverojezgreni procesori (Core 2 Quad)
Novije tehnologije
navoji za montažu poklopca
navoji za montažu u kućište
plosnati kabel
zaštitna traka (neovlašteno otvaranje)
spoj za
napajanje
kratkospojnik (jumper)
nožice (jumper pins)
SCSI konektor
motor
osovina
osovina
magnetska glava
ploče
kućište
Western Digital, SCSI
pokretne “ruke”
Izgled i osnovne komponente
CRT (engl. Cathode Ray Tube)
Centralizacija
centralizacija tehnoloških, razvojnih, procesnih i upravljačkih resursa IS-a na jednoj fizičkoj lokaciji kao i upravljanje iz jednog centra. SVE operacije ISKLJUCIVO obavlja središnje računalo u čijim su memorijama pohranjeni svi podaci
Decentralizacija
resursi su dislocirani na više odvojenih fizičkih lokacija, a upravljanje je prepušteno autonomnim lokalnim upravljačkim tijelima. Nedostaci su: otežana i skupa razmjena podataka, nekompatibilnost, neusklađenost, visoki troškovi, redundacija podataka 
Distribucija
kombinacija dvaju navedenih sustava, zemljopisna raspršenost resursa IS-a uz istovremenu povezanost komunikacijskom infrastrukturom i intenzivnu primjenu računalnih mreža. Centralizacija hardvera uz decentralizaciju opreme, podataka i aplikacija.
3 OBLIKA ARHITEKTURE I ORGANIZACIJE IS-A
Organizacijski sustav jedan je takav složeni sustav koji se sastoji od više povezanih podsustava (ciljeva, tehnike, strukture, ljudi i informacija), a zadaća mu je ispunjenje nekog cilja. Tvrtka je jedan primjer organizacijskog sustava.
Informacijski sustav je jedan od podsustava organizacijskog sustava, a svrha mu je prikupljanje, obrada, pohranjivanje i distribucija informacija, koje su potrebne za praćenje rada i upravljanje tim organizacijskim sustavom ili nekim njegovim podsustavom.
Danas postoje različite definicije sustava. Jedna od definicija definira sustav kao skup međusobno povezanih elemenata koji zajedno objedinjuju određeni proces. Vezu sustava i okoline predstavljaju ulazi koje sustav koristi kako bi okolini isporučio određene izlaze.
Selektivna nabava knjižnične građe
Jedinstvena obrada (katalogizacija, klasifikacija, indeksiranje, izrada tezaurusa i sl.)
Organizirani smještaj fonda
Pružanje usluga korisnicima (preko pretraživanja do pristupa dokumentima
Informacijsko-referalna funkcija
Zaštita fonda, osiguranje veće trajnosti dokumenata i publikacija uz njihovo pojačano korištenje
Ostvarivanje najvažnijih funkcija kao što su: kulturna, izdavačka, edukacijska, razvojna, plansko-analitička i upravljačka
KNJIŽNIČNI INFORMACIJSKI SUSTAV

Sve više se javljaju potrebe za novim inf.sustavima jer organizacija, tehnologija i tehnika obrade i proizvodnje informacija u postojećem inf.sustavu više ne mogu pružiti potrebnu količinu informacija zadovoljavajuće kvalitete.
Dakle, oni nam služe kako bi olakšali, ubrzali i unapijedili neki sustav mogućnošću automatske obrade podataka
Gotovo da nema ljudske djelatnosti u kojoj se ne pojavljuju i ne obrađuju informacije.


Intenzivan razvoj informacijskih znanosti, računala i informacijskih sustava počinje uvođenjem računala i druge informacijske opreme u procese obrade tzv, “poslovnih informacija”, a koje su do tada obavljali ljudi bez pomoći računala.


Danas možemo tvrditi da se čovječanstvo nalazi u trećoj tehnološkoj revoluciji “informacijsko – komunikacijskoj revoluciji” koja pridonosi sve većoj upotrebi informacijske tehnologije.
Svrha
Izvršni - izvođenje poslovnih procesa
Upravljacki - upravljanje poslovanjem
Informacijski - podsustav poslovnog sustava
TRI PODSUSTAVA
INFORMACIJSKI SUSTAV
INFORMACIJSKI SUSTAV je formalni dio komunikacijskog sustava određene poslovne cjeline (jedinice), a sastoji se od skupine ljudi i strojeva koji obrađuju i/ili koriste informacije i stupaju u međusobne komunikacijske veze radi realizacije ciljeva poslovnog ili uslužnog procesa.


INFORMACIJSKI SUSTAV je skup informacijskih subjekata koji komuniciraju razmjenom informacija.


INFORMACIJSKI SUSTAV nekog tehnološkog ili organizacijskog sustava jest onaj dio tog sustava koji permanentno opskrbljuje potrebnim informacijama sve razine upravljanja i odlučivanja unutar sustava.

Sudionici mogu uspostaviti neposredne i posredne veze. 3 temeljne strukture komunikacijskih veza.
PUNA, ZVJEZDASTA i LANČANA STRUKTURA
KOMUNIKACIJSKE VEZE
Strategija i planiranje
Proces analize i specifikacije zahtjeva
Oblikovanje
Izrada
Uvođenje i održavanje
Novi razvojni ciklus
Pokretanje projetka IS
Konačna studija izvedivosti
FAZE RAZVOJA IS
Osnovna funkcija i aktivnosti


U okviru svakog informacijskog sustava možemo definirati i razlikovati barem 4 osnovne aktivnosti, vezane uz podatke i informacije:


PRIKUPLJANJE PODATAKA
OBRADA PODATAKA
POHRANA PODATAKA I INFORMACIJA
DOSTAVLJANJE PODATAKA I INFORMACIJA KORISNICIMA

SUSTAV predstavlja određenu prostornu ili funkcijsku izolaciju jednog dijela iz cjeline. Dio cjeline koji nije obuhvaćen sistemom nazivamo okolina sistema.
Sustav
LIFEWARE
NETWARE
SOFTWARE
ORGWARE
HARDWARE
Za uspješno obavljanje svih aktivnosti –
Prikupljanje
Pohrana
Obrada
Prijenos

podataka i informacija

Suvremeni informacijski sustav treba biti sinteza 5 osnovnih komponenata:
ELEMENTI INFORMACIJSKOG SUSTAVA
ULAZ

UPRAVLJANI SUSTAV kod kojeg je U > I (informacijski ulaz veći je od informacijskog izlaza)
NEUTRALNI SUSTAV kod kojega je U = I (informacijski ulaz jednak je informacijskom izlazu)
UPRAVLJAČKI SUSTAV kod kojega je U < I (informacijski ulaz manji je od informacijskog izlaza)
POJEDNOSTAVLJENI SIMBOLIČKI PRIKAZ SUSTAVA
O5
O3
O4
O2
O1
O1
O3
O2
O4
O5
O5
O3
O4
O2
O1
3 temeljne strukture komunikacijskih veza
HARDWARE – materijalna osnovica informacijskog sustava
- računalo, ulazno – izlazni uređaji, komunikacijski uređaji, računalna oprema za obradu podataka
SOFTWARE – nematerijalni elementi informacijskog sustava
- programi, vještine i metode vezane uz organizaciju, upravljanje, obradu i korištenje podataka i informacija.
NETWARE – mrežna osnovica informacijskog sustava
- različita komunikacijska, hardversko-softverska opremu, mrežni ulazno – izlazne uređaje, uređaje i sredstva za komuniciranje i prenošenje podataka na daljinu koji nisu dio računala, oprema za obradu podataka na daljinu
LIFEWARE – ljudski aspekt
- stručno osoblje - organizatori elektroničke obrade podataka, sustavni analitičari, programeri, operatera te korisnici IS
ORGWARE – organizacijski postupci, metode i načini usklađivanja i povezivanja prethodnih komponenata
PUNA STRUKTURA svi partneri (organizacijske jedinice) imaju neposredne međusobne veze. Ovakva struktura može se stvoriti ako sve organizacijske jedinice mogu međusobno izmjenjivati informacije najkraćim putem kako bi što bolje ispunile ostvarile postavljene zadatke.

ZVJEZDASTA STRUKTURA omogućava izravnu izmjenu informacija samo između jedne organizacijske jedinice (O1) i svih ostalih organizacijskih jedinica.


LANČANA STRUKTURA komunikacijski veza nastala je na istim načelima kao i zvjezdasta struktura pri čemu se kod lančane strukture sustav promatra sa šireg gledišta.
puna struktura
zvjezdasta struktura
lančana struktura
Full transcript