Loading presentation...
Prezi is an interactive zooming presentation

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Masovna kultura!

No description
by

Benjamin Samic

on 25 November 2014

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Masovna kultura!

Masovna kultura i potkultura!
Masovna kultura
Postoje,uglavnom,cetiri osnovna razloga za to:

1.
brz industrijski razvoj zemalja Zapada;

2.
povecanje gradskog stanovnistva koje se popunjava naglim doseljavanjem sa sela ;

1
.sve prisutnija automatizacija i serijska proizvodnja robe,sto je sa svoje strane dovelo do

4.
podizanja drustvenog standarda i stvaranja slobodnog vremena ili dokolice.
Siroki slojevi stanovnista naselivsi gradove i prihvatajuci izazove razvijenih metropola,relativno lako i brzo su se prilagodili novim radnim procesima,ali su duboko u sebi osjecali nostalgiju za svojom tradicinalnom,seoskom kulturom.
Za onu "vrhunsku", "elitnu" kulturu,koja je znacila: Odlazak u pozoriste,biblioteke,sticanje naucnog znanja,slusanje koncerata ozbiljne muzike,nisu bili ni pripremljeni,ni osposobljeni,jer se to postize duzim skolovanjem,navikama stecenim dugim boravkom i zivotom u gradu.
Kada se izgovori "masovna kultura",odmah se zamislja da postoji i neka druga kultura,koja nije namjenjena masi,vec izabranom drustvenom sloju-eliti.
Nasuprot "masovnoj kutluri" cesto se koristi termin "Visoka" ili "vrhunska kultura",koja je namjenjena malom broju obrazovanih ljudi.
Postavlja se pitanje,
otkuda to da se tek danas "masovna kultura izdvojila kao poseban i dominantan oblik savremene kulture.

Brzem sirenju "masovne kulture" doprineo je vrtoglavi uspon sredstava masovnih komuniciranja (mass media): radija i filma,stampe,a potom i televizije.
Masovna kultura ima za cilj da znacjne kulturne vrendosti "visoke kulture" (ukljucujuci tu i nove sadrzaje koje sama prozivodi) pomocu sredstava masovnog komuniciranja populirazuje,ucini ih dostupnima sirokim slojevima.Ova kultura je ,po nivou izlaganja sadrzaja ,sasvim razumljiva i doprinosi zadovoljenju novonastalih potreba masa.
Vrhunska kultura se odlikuje orginalnoscu,neponovljivoscu ,
duhovtoscu,elegancijom,stvaralackom inovacijom.

Uzmimo za primjer Leonardovu
Tajnu veceru.To je neponovljiva slika (tj.freska-slika na zidu) koja se moze vidjeti smao u dominikasnokm samostanu u Milanu.Iako su brojni slikari u to doba renesanse,a i kasnije,pokusavali da nacrtaju Tajnu veceru,pomenuta Leonardova slika je jedinstvena zbog orginalnog rasporeda trinaest likova,kao i zbog cinjenice sto na njoj ne psotoje dva istovetna polozaja,niti lika svetaca.
Masovnu kulturu odlikuje ,pre svega njen reporudktivni karakter.Ona serijski prozivodi za masovnog potrosaca.
U tvorevinama masovne kulture najvaznija stvar postaje sadrzaj,a ne estetska forma,tj nacin na koji je taj sadrzaj prikazan.Kulture,tako,postaje roba dostupna svima.
Ovaj vid popularisanja,bolje receno,snizavanja vrednosti orginalnih djela "vrhunske kulture",obavlja se na taj nacin sto se,na primjer,"klasicna muzika" sada slusa "u uzvicima" "popularnih sekvenci" sa gramofonske ploce ili magnetofonske trake,sa video-kaseta.Isto tako djela poput Tolstojeve
Ane Karenjine
ili
Brace Karamazovih
Dostojevskog,pojavljuju s eu obliku filmovanih romana.
Kulturna industrija formirala je,i svoje sopsteven sadrzaje,postala je samostalna stvaralacka slika.Izgradila je mitologiju filmskih zvijezda ili superzvezda,pevaca zabavne i narodne muzike,podstakla je stvaranje specijalno za nju scenarija mamutske "sapunske storije",koje televizija obilato koristi (Kasandra,Dinastija,Serif u Njujorku,Sve za ljubav...)
Potrebno je samo orvoriti novine ili ukljuciti televizor i odmah pocinje defile svjetski licnosti i dogadjaja.Raskos ,sreca,uzivanje,erotizam,happy end,jahte,prvu turisticki let miljardera u kosmos za samo 20.000.000 dolara,osnovne su odlike ovoga tipa masovne kulture.
Sreca i ljubav su glavni lajtmotiv masovne kulture!
Kič

i

šu
nd
!

-Kič (Kitch) nastao je u Minhenu oko 1870 i najprije bio fiksiran za prodaju umjetnickih slika koje su brzinu napravljene,sklepane.
Kič u slikarstvu oznacava sladunjav pravac...nasuprot zdravom realizmu,kao lazni hepi-end,bolesna romantika.
Šund (Shund) buvalno znaci: trice,prnje,bezvrijedno djelo,otpadak.Najcesce se izraz šundkoristi za onaj dio kica koji se odnosi na knjizevnost.Otuda i termini "šund literatura (pri cemu se misli na "vestern-romane"), "ljubici", "krimici".
Kod nas su u modi i na visokoj ceni novokomponavane pjesme,u kojima dominira nasotjanje da se idlicna slika seoskog i palanackog folklora osavremeni.
Najveci broj autora smatra da je kic jedna od bitnih pratecih pojava "masovne kulture",a nemali broj sociologa vjeruje da se masovna kultura moze izjednaciti sa vulgarnom kulturom,ili kulturom najnizeg nivoa.
Pojam masovne kulte je ipak siri od pojma kica.Pre svega ,kic se neposredno dovodi u vezu sa umjetnoscu utoliko sto sam pojam kica predstavlja snozavanje vrijednosti umjetnosti.
Neke

od
definicija

kica!
-Kic je,rasporodaja ideala po snizenim cijenama
-Kic,to je losa roba
-Kic je slabost umjetnika,estetska stramputica
-Kic je zasnovan na potrosackoj civlizaciji koja proizvodi da bi
trosila i trosi da bi proizvodila
-Kic je laz koja zeli da se dopadne
Kič je tvorevina koja podesca na umjetnost,a to znaci da je prije svega da je kao i umjetnost dostupan culima.
Ali, kič se od umjetosti i razlikuje,jer je stetska stranputica,surogat umjetosti,tacnije on je losa izvedena umjetnicka zamisao.

Surogat potice od novolat. surrogatum-roba koja zamjenjuje neku drugu
,
ali koja je ispod valiteta u odnosu na prvobitnu.
Kič zeli da se dopadne,on se ulaguje
,
namece se,ulazi u sve pore covjeka
,
i tako postaje neizbjezan.
Kič postaji samo

zato sto postoji kič-covje
k
,a to je onaj sto vapi,zudi za kičom
,
koji prima kič i spreman je da za njega kao i za svaku robu dobro plati.
Potkultura i protivkultura!
Pojam
potkultura
(supkultura) izrazava kulturnu posebbnost jednog drusvenog sloja,grupe,pripadnika gradske ,odnosno seoske sredine.
-Uzmimo primjer jezika,koji predstavlja kulturu jednoga naroda,koji predstavlja njegovu kulturu,

Ali unutar Kulture u kojoj koji svi govore odredjenim jezikom,imamo potkulture: Npr,seoska i gradska potkultura,omladinska,ali i masovna i elitna potkultura
Kada je rijec o sonovnom smilsu i karakteru ove pojave,osim pozitivnog postoji i radikalno negativna potkultura,koja se naziva
kontrakultura
ili
protivkultura
.

1.Protivkultura pojave koje su izraz revolucionarnih tojanja da se postojeci drustveni i kulturni sistem radikalno promjeni u pravcu humanijeg zivota.

2.Destruktivne pokrete ciji je cilj razaranje veoma vaznih duhovnih vrednosti bez kojih se drustvena i kulturna zajednica ne mogu odrzati (narkomanija,prostitucija...).
Dve podgrupe:
-Sezdesetih godina prosloga vijeka na Zapadu su rodjeni mnogi pokreti mladih,ukljucujuci i kulturu hipika,feministicki pokret,ali i pokreti koji su lansirali erotsku slobodu, i brojne forme masovne kulture,sto je dovelo do velikoga studentskoga bunta 1968.godine.
Kao sto odrasli u masovnoj kulturi trose ogromnu energiju "ni na sta",na drugoj strani,pocev od 1960.godine,omladinska kultura trosi energiju "imaginarnog nasilja".Davno vec zapazeno kako se medju mladima uocava teznja da se svetkovina i nasilje udruzuju na koncertima novih omladinski zvijezda,na fudbalskim stadionima,gdje ritam i zajednicko odusevljenje izazivaju rusilacke pojave (polomljene stolice,case,,inventar...)
Hvala vam na paznji! :)
Radili: Djurdjica Kupresak
Ivona Strbac
Benjamin samic
Full transcript