Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Kovalentna veza

No description
by

Sukejna Cookie

on 2 March 2015

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Kovalentna veza

Kovalentna veza

Kovalentna veza
Prirodu hemijske veze u molekulama kao što su H2, F2, Cl2, O2, N2, CH4 i dr., objasnio je 1916. g. američki hemičar Gilbert Lewis. On je identificirao temeljno obilježje kovalentne veze, veze kojom se atomi spajaju u molekule.
Kovalentna je veza par elektrona podijeljen između dvaju atoma u
molekuli.
U većini slučajeva svaki atom pridonosi jedan elektron u zajednički elektronski
par. Takav je elektronski par podijeljen između dva atoma pa se često naziva i
podijeljenim elektronskim parom.
Općenito, kovalentne veze stvaraju atomi elemenata 13., 14., 15., 16. i 17. grupe.
Izuzetak čine vodik i berilij koji mogu stvarati kovalentne i ionske spojeve.
Tipovi kovalentnih veza
Postoji više vrsta kovalentnih veza:

Jednostruka kovalentna veza - nastaje stvaranjem jednog zajedničkog elektronskog para
Dvostruka kovalentna veza - nastaje stvaranjem dva zajednička elektronska para
Trostruka kovalentna veza - nastaje stvaranjem tri zajednička elektronska para
Pri pisanju strukturnih formula s kovalentnim vezama zajednički se elektronski
par redovito zamjenjuje
valentnom crticom
. Jedna crtica između dvaju vezanih
atoma označava
jednostruku kovalentnu vezu
.
Valencija u spojevima s kovalentnim vezama
Atomi koji se povezuju kovalentnim vezama tvore zajedničke elektronske parove.
Valencija hemijskog elementa u kovalentnom spoju jednaka je broju
elektrona koje je atom tog hemijskog elementa dao za stvaranje zajedničkih
elektronskih parova.

U molekuli vode (H2O) atomi vodika su jednovalentni jer daju svaki po jedan
elektron u zajednički elektronski par s kisikom. Kisik je dvovalentan jer daje dva elektrona za stvaranje dva zajednička elektronska para, svaki s jednim atomom vodika.
U molekuli amonijaka (NH3) vodik je jednovalentan jer svaki atom vodika daje po jedan elektron za zajednički elektronski par s nitrogenom. Nitrogen je trovalentan jer za veze s tri atoma vodika daje tri elektrona. Atom nitrogena tvori ukupno tri zajednička elektronska para, svaki s jednim atomom vodika.
Polarnost molekula
Atomi nemetala povezuju se
kovalentnim vezama
.
Prava kovalentna veza moguća je samo između istovrsnih atoma jer tada oba atoma istom snagom privlače elektrone iz zajedničkog elektronskog para.

Ako su, npr., u dvoatomnoj molekuli povezani raznovrsni atomi kao u
molekuli hlorovodika, zajednički elektronski par neće biti simetrično raspodijeljen
između ta dva atoma. Hlor jače privlači zajednički elektronski par nego vodik.
Zbog toga se na atomu hlora stvara mali negativni, a na atomu vodika mali
pozitivni naboj. Kaže se da je hlor elektronegativniji od vodika. Veza između hlora
i vodika jest polarna.
Na jednoj strani molekule veća je koncentracija negativnog, a na drugoj strani
pozitivnog električnog naboja. Zbog toga veza vodik – hlor nije čista kovalentna
veza, već sadržava i mali udio ionske veze. Zato je udaljenost među atomima
hlora i vodika manja, a veza jača od očekivane.

Na temelju razlika očekivanih i izmjerenih energija veze L. Pauling je 1932. godine izračunao relativne elektronegativnosti elemenata kao mjeru jačine kojom pojedini atom u molekuli privlači elektrone iz zajedničkog elektronskog para.
Najveću elektronegativnost imaju atomi nemetala u gornjem desnom dijelu periodnog sistema elemenata, a najmanju atomi metala u donjem lijevom dijelu.
*Dodatak - Lewisovi simboli. Lewisovi simboli sastoje se od simbola elemenata i onoliko tačkica koliko elektrona taj element ima u valentnoj ljusci.
Radila: Žiga Sukejna, I-d
Full transcript