Loading presentation...

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in our knowledge base article

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

FIZIOLOGIJA PLODA

No description
by

marija suton

on 11 November 2013

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of FIZIOLOGIJA PLODA

Sazrijevanje ploda prate pojave aromatskih materija koje su(po kemijskom sastavu) najčešće u obliku aldehida, ketona, alkohola, terpena, eteričnih ulja, te nezzasićenih i zasićenih ugljikovodonika. Proces sazrijevanja ploda praćen je pojačanim disanjem koje je označeno kao specifično
klimakteričko disanje.
FIZIOLOGIJA PLODA
Sposobnost cvijeta(tj. tučka) da primi
polen može biti ograničena samo na nekoliko sati(npr.mango)
do više nedjelja(paradajz).
U staklenicima, posebno kod nižih temperatura, zbog slabog strujanja zraka, na tučak ne dospije dovoljna količina polena. Posljedica toga je obrazovanje ploda sa manjim brojem sjemenki, koje su znatno sitnije.
Poznati su slučajevi vještačkog izazivanja oplodnje bez formiranja sjemena. To se postiže prskanjem cvijeta(pod uticajem auksina).Pojava formiranja ploda bez sjemenki se naziva
partenokarpija.

U početnoj fazi obrazovani plodovi brže rastu da bi nakon izvjesnog vremena, njihov rast bio usporen. Sjeme ima posebnu ulogu u rastu ploda. Tako kod nekih bobičastih vrsta ploda, nakon uklanjanja sjemena, plod prestaje rasti.
U fazi sazrijevanja plodova dolazi do uklanjanja neukusnih i oporih materija, te promjene boje i okusa. Kod oštećenih plodova dolazi do bržeg sazrijevanja, što je posljedica izlučivanja etilena. Priroda uticaja etilena na brzinu sazrijevanja ploda posebno je izučena kod banane i pradajza. Samo jedan plod zrele banane(odnosno iz njega izlučeni etilen) može za 12-24 sata dovesti do sazrijevanja velikog broja okolnih plodova. Prskanjem plodova paradajza vještačkim preparatom etilena(etrel) dolazi do brzog "sazrijevanja". Međutim, crvenjenje nije praćeno odgovarajućom brzinom transformacije karakterističnog alkaloida solanina (unutrašnjost ploda zelena- posebno oko sjemena) pa su takvi plodovi otrovni.
Nakon oplodnje, sjemeni zametak se diferencira u sjeme, a
tkivo plodnice daje plod
.
Jabučasto voće plod obrazuje iz cvjetne lože.
Uočena je korelacija izmedu nastajanja i razvoja
embriona sjemena i ploda. Po pravilu, plodnik se ne razvija dalje bez uspješne oplodnje. Hormonskim putem- pomoću auksina i giberelina, embrion potiče razvoj sjemenih zametaka i ploda. U plodu sa većim brojem sjemenki, svaka od njih osigurava određeni dio ploda(hormonskom regulacijom). Zbog toga auksini i giberelini u razvoju sjemena i ploda djeluju kao glavni hormonski faktori njihove integracije(cjelovitosti). U zametanju ploda posebno je značajan auksin koji prelazi iz polena bogatog vitaminima, šećerima, nekim bojama, ionima... Obilnije oprašivanje pogoduje bržem zametanju plodova i formiranju većeg broja sjemenki.

U prirodnim uvjetima poznat je također razvoj partenokarpskih plodova i to posebno kod biljaka koje u plodu razvijaju veći broj sjemenih zametaka(paradajz, smokva, dinja, ananas...) Kod kruške, ako se cvjetovi kastriraju tj. ako im se otklone prašnici prije oprašivanja , stimulira se razvoj partenokarpskih plodova(bez sjemena)giberelinskom kiselinom. Ova pojava ima veliku praktičnu vrijednost, jer su partenokarpski plodovi krupniji i boljeg okusa. U prirodnim uvjetima sprečavanje formiranja ploda najčešće je vezano za pojave nenormalnog oprašivanja, nedostatka hranjivih materija, uticaja preobilnih ili kiselih kiša, niskih temperatura, te prijevremeno opadanje cvijeta ili plodovih zametaka.
U nezrelim plodovima prisutne su organske kiseline, tanini, zeleni pigmenti, a njihova tvrdoća vezana je za prisustvo nerastvorljivih pektina. Sazrijevanje ploda prate pojave različitih transformacija- razgradnje određenih supstanci , te promjene boje, tvrdoće i ukusa. Brzina sazrijevanja zavisi od prirode početnog jedinjenja koje se transformira i složenosti tog procesa. Tako kod banane hidroliza škroba i šećera ide vrlo brzo(do 24 sata), dok kod limuna proces sazrijevanja traje i više mjeseci. Tokom sazrijevanja plod nakuplja veći sadržaj karakterističnog jedinjenja(limun=limunsku i jabučnu kiselinu, jagoda=askorbinsku kiselinu...).
Full transcript