Prezi

Present Remotely

Send the link below via email or IM

Copy

Present to your audience

Start remote presentation

  • Invited audience members will follow you as you navigate and present
  • People invited to a presentation do not need a Prezi account
  • This link expires 10 minutes after you close the presentation
  • A maximum of 30 users can follow your presentation
  • Learn more about this feature in the manual

Do you really want to delete this prezi?

Neither you, nor the coeditors you shared it with will be able to recover it again.

DeleteCancel

Make your likes visible on Facebook?

Connect your Facebook account to Prezi and let your likes appear on your timeline.
You can change this under Settings & Account at any time.

No, thanks

Copy of FORMATIVNO PRAĆENJE

No description
by zorica bruck on 25 August 2013

Comments (0)

Please log in to add your comment.

Report abuse

Transcript of Copy of FORMATIVNO PRAĆENJE

FORMATIVNO PROCJENJIVANJE
procjenjivanje ZA učenje

Sanja Brajković
POU Korak po korak, Hrvatska

motivirani za učenje
imaju razvijene metakognitivne vještine
(znaju kako učiti)


CJELOŽIVOTNI UČENICI

2. Koliko svoj uspjeh ili neuspjeh smatraju stabilnim:
'Dobila sam dobru ocjenu jer sam pametna' (stabilna atribucija)
Dobio sam dobru ocjenu jer sam pisao domaću zadaću (nestabilna atribucija)

1. Čemu pripisuju uspjeh/neuspjeh
'Dobio sam dobru ocjenu jer sam dovoljno učio.' (uspjeh pripisuje sebi –unutrnja atribucija)
'Dobila sam dobru ocjenu jer me učitelj voli.' (uspjeh pripisuje drugima, okolnostima - izvanjska atribucija)

'Kada si bio/la uspješan/neuspješan u učenju,
zbog čega se to dogodilo?‘
učenici se razlikuju po tome (Dweck, C.):
Kako kod učenika razvijati osjećaj kontrole nad vlastitim učenjem?

1. Usmjerenost na izbjegavanje neuspjeha
2. Usmjerenost na izvedbu
3. Učenici orijentirani na zadatak

Kako učenici pristupaju zadatku odnosno učenju
(ciljna orjentacija)

aktivno sudjeluju u vlastitom učenju pružajući im prilike za svakodnevne refleksije onoga što uče;

biraju odgovarajuće ciljeve učenja;

biraju odgovarajuću strategiju kojom će te ciljeve postići;

znaju procijeniti jesu li cilj postigli odnosno što još trebaju učiniti kako bi ga postigli.

Kako bi to postigli, djeci treba osigurati da:

Na kraju obrazovnog razdoblja
(npr. na kraju obrazovne cjeline, polugodišta i sl.)
Obično se izražava brojčanom ocjenom
(testovi znanja, kontrolne zadaće, završni ispiti i sl.)
Ne utječe na poboljšanje učenja niti kvalitetu poučavanja

‘Informacija koja se daje onome koji uči s namjerom da se promjeni njegov/njezin način razmišljanja ili ponašanja i s ciljem poboljšanja njegova učenja’ (Shute, 2008).

‘Formativna procjena je proces koji se odvija kontinuirano tijekom poučavanja i učenja, a učenicima i učiteljima daje povratnu informaciju o tome kako da se prevlada raskorak između naučenog i postavljenih ciljeva učenja’ (Heritage, 2010).

Formativna procjena koristi se za:
otkrivanje manjkavosti u znanju;
pomoć onima koji uče;
otkrivanje proceduralnih pogrešaka i zabluda tijekom učenja;
unapređenja procesa poučavanja.

procjenjivanje ZA učenje
procjenjivanje KAO učenje

Ispituje se predznanje učenika, vještine koje već posjeduju, interesi, stilovi učenja, koje pojmove su učenici krivo razumjeli:

prije samog poučavanja/ obrazovne cjeline;
(npr. ‘Novinski članci’, KWL tablica);
rezultati takve procjene se u pravilu ne ocjenjuju brojčanom ocjenom.

S OBZIROM NA PRIMJENU
učeničke mape,
demonstracije,
primjena u realnim situacijama,
postavljanje pitanja,
opažanje i slušanje,
samoprocjena.


testovi znanja,
usmeno ispitivanje,
provjeravanje zadaća,
5-minutni testovi.


OBZIROM NA FORMAT

Tradicionalna procjena
Alternativna procjena
'Učini stvari jednostavnijima što možeš, ali ne jednostavnijim od toga'
Albert Einstein
Što je formativno procjenjivanje a što nije?
Primjeri strategija formativnog procjenjivanja
Učinak primjene formativnog procjenjivanja





‘Ključno je da poučavanje i učenje postanu vidljivi, da poučavanje postane vidljivo učenicima i da učenje postane vidljivo učiteljima. Što više učenici postaju učitelji i što više učitelji postaju učenici, to su bolji rezultati obrazovanja.’ (Hattie, 2012.)


Black Box
(William D. i Black, W., 1998)

1. Učenicima treba dati efikasnu povratnu informaciju.

2. Učenici trebaju biti aktivno uključeni u svoje učenje.

3. Poučavanje treba prilagođavati na temelju rezultata procjene.

4. Učitelji trebaju prepoznati veliki utjecaj procjenjivanja na učenikovu motivaciju i samopoštovanje, koji oboje imaju utjecaj na učenje.

5. Učenicima je potrebno omogućiti da se samoprocjenjuju i da razumiju kako mogu unaprijediti svoje učenje i poboljšati svoje rezultate.

Uspjeh unapređenja učenja primjenom formativne procjene ovisi o pet faktora koji moraju biti zadovoljeni (William i Black, 1998.)
DAVANJE EFIKASNE POVRATNE INFORMACIJE
PRILAGOĐAVANJE POUČAVANJA - POSTAVLJANJE SKELA
CILJEVI I KRITERIJI UČENJA
TRAGANJE ZA DOKAZIMA UČENJA
Kada se učenicima na početku prezentiraju ciljevi poučavanja:

raste samopuzdanje,
veća je vjerojatnost da će te ciljeve i ostvariti,
samopuzdanje raste kako ciljeve ostvaruju i
kao posljedica toga raste im općenito motvacija za učenje.
(Schunk ,1996; prema Hattie 2012)

Izjave koje govore što će učenici znati i moći na kraju nastavnog sata ili nastavne cjeline
Najčešće greške
u postavljanju ciljeva učenja
Cilj je usmjeren na aktivnost učenika a ne na znanja i vještine koje se očekuje da će usvojiti
(npr. 'Učenici će ići na izlet gradom gdje će razgovarati s obrtnicima')

Postavljanje ciljeva učenja u okviru konteksta unutar kojeg se uči


Najčešće greške u postavljanju ciljeva poučavanja

Najčešće greške
u postavljanju ciljeva učenja
Naglašavanje da će učenici čitati, pisati, slušati
(npr. Učenici će pročitati Anu Karenjinu)

Koriste se preopćeniti glagoli
kao npr. 'usvojiti', 'znati', 'razumjeti'.
Jednosatavan način djeljenja ciljeva i kriterija s učenicima je dati im odgovor na pitanja:
Učit ćemo...
Od vas očekujem da ćete...
Još se može dodati i ...To radimo zato što...



I ciljevi učenja i kriteriji uspjeha trebaju biti podjeljeni s učenicima prije nastavne cjeline ili sata.
KRITERIJI UČENJA
Opisuju kako izgleda kada učenici dosegnu ciljeve učenja.

Učenicima oni predstavljaju vodič u učenju.
Rubrika za procjenu pisanja priče:



Primjer (Clark, 2010; prema William, 2011):

Cilj: Učenik će znati napisati karakterizaciju lika

Kriterij orjentiran na produkte:
Onaj koji čita opis lika imat će osjećaj da ga poznaje

Kriterij orjentiran na proces:
U opisu lika naći će se barem dvije stvari od sljedećih:
Koji su mu hobiji i interesi
Koje stavove osoba ima prema drugim likovima, prema sebi i svijetu u kojem živi
Osobine ličnosti
Što voli i što ne voli
Kriteriji orjentirani na produkte učenja u odnosu na kriterije orjentirane na poces učenja
Primjeri aktivnosti:

Učenicima se može dati lista 'Jesi li?..' na kojoj će provjeriti jesu li učinili sve kako bi uspješno izvršili zadatak

Prema kojim kriterijima?

Tko je na nastavi?

Kod učenja stranih jezika ili u mlađoj dobi učenja čitanja

Umjesto da rješavaju probleme, smišljaju zadatke i to je ocjenjeno


Dokaze koje učitelj/ica dobije o učenikovom učenju uspoređuje s kriterijima uspjeha.

Sve aktivnosti učenika koje učiteljima omogućuju da otkriju kako se odvija učenje učenika:
propitivanje učenika, opažanje tijekom izvršavanja zadataka, različite akivnosti za učenike kao što je izrada prezentacija, davanje objašnjenja, rješavanje problema i dr.

Bez dizanja ruku (osim ako imaš pitanje)
Tehnike kojima se svim učenicima omogućuje da odgovaraju
Postavi pitanje – čekaj – ping – pong
Pitanje po slučajnom rasporedu
Ispitivanje na vrućoj stolici
Naći pitanje ili aktivnost kojim ćemo prodrijeti u učenikovo krivo shvaćanje tijekom procesa učenja
Primjeri aktivnosti:


Umjesto 'Je li...' bolje je postavljati pitanje 'Zašto je?', npr. ne 'Je li pravokutnik pralelogram?', nego 'Zašto je pravokutnik paralelogram?'
Dati učenicima primjer suprotnosti i onda tražiti objašnjenje. Npr. ne 'Što je prosti broj?' nego 'Zašto 5 jest a 15 nije prosti broj?' Umjesto pitanja pitati učenike slažu li se ili ne s nekom izjavnom rečenicom (npr. Kada se množi s brojem 3 uvijek se dobije neparan broj. Slažete li se ili ne?)
Djeci se pokažu dvije stvari i pita ih se zašto su različite npr. 'Zašto je ovo dijete sretno a ovo nije?' Ili 'Zašto ove likove zovemo paralelogramima a ove ne?')
Umjesto pitanja dati unaprijed listu različitih mogućih odgovora kako bi dijete moglo promisliti i objasniti svoj odgovor npr. 'Što misliš gdje se odvija radnja u ovoj pjesmi? U autobutu, u automobilu, u avionu, u vlaku?' Ili 'Što ti je potrebno kako bi planirao/la putovanje automobilom? Kompas, sat, autokarta, GPS, atlas, zastavica?'
Primjeri aktivnosti:

'Učiti bez povratne informacije je kao učiti streličarstvo u mračnoj sobi'
Cross, 1996.
'Evo zašto ja volim više pse nego mačke. Ja mislim da su psi baš zabavni. I jako su snažni pa te mogu vući. Ima pasova različitih veličina kao što su pekinezer i Mađarska višla. Mogu biti i različitih boja. Neki su miješanci. Ima ih s pedigrejom. Najbolje je što se možeš maziti i igrati sa pasima. Eto zato ja volim više pse nego mačke.'


deskriptivne (opisne)
– usmjerene su na ono što je učenik rekao ili napravio i to povezuju s ciljevima ili zadatkom

Povratne informacije možemo podijeliti na
(Tunstall i Gipps, 1996):

Svaka povratna informacija, bez obzira tko ju daje, mora sadržavati odgovor na tri pitanja (Hattie i Timperley , 2007):

Kamo idem? (Što je cilj);
Kako mi ide? (Koji napredak sam napravio/la u odnosu na cilj? Koliko sam se približio/la cilju?)
Što dalje? (Koje aktivnosti trebam poduzeti da ostvarim zacrtane ciljeve?)


.
EFIKASNA povratna informacija

daje se u odnosu na unaprijed postavljene ciljeve učenja -.
daje se tijekom učenja
govori o strategijama koje učenicima mogu pomoći da unaprijedi svoj rad
daje preciznom, neprocjenjivačkom, deskriptivnom
izbjegava međusobno uspoređivanje učenika
učenike motivira na postizanje poželjnih ciljeva

EFIKASNA povratna informacija:

povratna informacija u kojoj se učenike uspoređuje s drugima 'Kao što vidiš još uvijek imaš najviše problema u računanju u razredu. Moraš se jako potruditi da dostigneš druge.'
povratna informacija koja je povezana s ciljevima ali koji su loše osmišljeni, npr: 'Napiši još dva paragrafa teksta.'
povratna informacija koja je prekritična 'Ovo je jako loš rad. Nisi se dovoljno potrudio'
povratna informacija koja je nejasna i nije specifična 'Provjeri još jednom svoj rad.' Ili 'Sljedeći put provjeri prije nego predaš’
povratna informacija koja je presložena
povratna informacija koja je više usmjerena na učenika nego na zadatak npr. hvaljenje tipa: 'Ti si jako dobra djevojčica i jako sam zadovoljna tobom.'
Primjeri povratnih informacija koji imaju negativan učinak
(Heritage, 2010):

Je li ocjena povratna informacija?

odaberi povratnu informaciju
umjesto ocjena od 1 do 5 ocjenjivanje s +, -, =
stavljanje oznake koliko učenik ima pogrešaka a on ih mora sam pronaći ponovno rješiti.

Primjeri aktivnosti:

'Ako želiš unaprijediti postignuća učenika,
dodjeli mu prijatelja.'
Roseth, Fang, Johnsoni Johnson, 2006.

ploča za pomoć
dvije zvijezdice i želja
pitanja na kraju lekcije
učenici u grupama klasificiraju svoje pogreške
što smo danas naučili
reporter dana
razredni fotograf

Primjeri aktivnosti:

D A

Postoje li dokazi da formativna procjena pozitivno utječe na uspjeh učenika?

Postoje li dokazi da postoji prostor za poboljšanje?

Postoje li pokazatelji kako unaprijediti formativno procjenjivanje?

U SVOM SU ISTRAŽIVANJU BLACK I WILLIAM NASTOJALI ODGOVORITI NA TRI PITANJA:

Statistički gledano taj efekt iznosi između 0.4 i 0.7.




ŠTO TO ZNAČI?

FORMATIVNA PROCJENA IMA NA UČENJE MNOGO VEĆI UTJECAJ NEGO SUMATIVNA PROCJENA
(Black i William, 1998)


Svaki učenik uključen u formativno procjenjivanje bi imao uspjeh kao najmanje 35% najboljih koji nisu uključeni u formativno procjenjivanje.

Engleska bi s otprilike središnjeg mjesta (od 41 zemlje, koliko je sudjelovalo u jednom takvom ispitivanju) formativnim procjenjivanjem došla među prvih pet.

evaluacijske
– sadrže vrijednosnu procjenu (npr. 'Vrlo dobar sastav!', 'Uspješan rad' i sl.) ali učeniku ne govore što je bilo dobro i zato ne može ponoviti (replicirati) svoj uspjeh
Treba izbjegavati uspoređivanje s drugim učenicima
See the full transcript